Unatoč značajnom napretku posljednjih godina u akutnom liječenju moždani udar i dalje je prvi uzročnik invalidnosti u svijetu kod osoba iznad 65 godina, te po učestalosti, globalno, treći uzrok smrti. Također se smatra da će se sa starenjem populacije povećati broj moždanih udara, a time i broj bolesnika sa značajnom invalidnosti. Neurolozi ističu kako po kriterijima moždani udar spada u medicinska stanja koja zadovoljavaju započinjanje palijativne skrbi.
Juraj Mark Poje dr.med., spec. neurologije tako podvlači da palijativna skrb u moždanom udaru ima dokazan učinak na poboljšanje kvalitete života samih bolesnika i njihovih bližnjih.
– Osnovna su načela komunikacije s bolesnikom i skrbnikom radi određivanja mogućih realnih ciljeva i mogućih komplikacija te mjere smanjenja fizičkih i psihičkih tegoba. Odluke o terminalnim fazama bolesti od iznimne su pravne, ali i etičke važnosti. Nažalost, palijativna skrb ne primjenjuje u dovoljnoj i adekvatnoj mjeri nakon moždanog udara, što za posljedicu ima značajno smanjenje kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji, ali ujedno povećava i troškove liječenja – ustvrđuje dr. Poje.
U svom znanstvenom radu, pod nazivom „Palijativna skrb nakon moždanog udara“, dr. Poje pojašnjava kako postoje brojni problemi zbog kojih dolazi do nedovoljne implementacije palijativne skrbi kod moždanog udara. Jedan od prvih problema je, drži, nedovoljno razumijevanje samog pojma palijativne skrbi.
– Naime, i dalje veliki broj medicinskih djelatnika pod tim pojmom podrazumijeva samo mjere liječenja u terminalnoj fazi bolesti što je u suprotnosti sa standardima shvaćanja koji na palijativnu skrb gledaju kao dio standardne terapije kod bolesnika s težim bolestima. Također, uz takvu percepciju palijativne skrbi označuje da se „diglo ruke od pacijenata“ čime se prekida bilo kakav oblik aktivnog liječenja te se posljedično liječnici boje proglasiti pacijente „palijativnima“ – tek je jedan od problema koje navodi dr. Poje.
I dok neurolozi, kao i brojni drugi zdravstveni radnici, predane traže izlaze kako bi palijativna skrb i u Hrvatskoj dobila na važnosti, neke druge službe trude se da edukacijom građana smanje rizike od moždanog udara. Naravno, na većinu faktora rizika moždanog udara možemo utjecati sami, zdravim stilom života, promjenom prehrane i redovitom fizičkom aktivnošću i aktivnošću mozga. No, važno je i znati reagirati nađemo li se u neposrednoj blizini osobe kojoj svaka sekunda može spasiti život. Zbog toga se i na ovogodišnji Nacionalni dan hitne medicinske službe poseban naglasak stavljao na moždani udar, stanje u kojem svaka sekunda odlučuje. Ove godine cilj je podsjetiti građane da znanje i brza reakcija ne spašavaju samo živote, već često i njihovu kvalitetu.
Spašavanje života ne počinje u bolnici. Počinje onog trena kad netko odluči reagirati. U sustavu koji ovisi o vremenu, najvrjedniji su oni koji ne oklijevaju. Priča završi sretno kada se moždani udar prepozna, odmah pozove Hitna medicinska služba, pruži prva pomoć, a bolnica preuzme pacijenta na vrijeme. Ponekad je dovoljan samo jedan poziv da netko ponovno prohoda, progovori ili preživi. Moždani udar nastaje zbog začepljenja ili puknuća krvne žile u mozgu, čime se prekida dotok potrebnih tvari i kisika. Gubitak tjelesne funkcije ovisi o tome koji je dio mozga zahvaćen, a što se ranije reagira, veće su šanse za preživljavanje i oporavak.
Nekakav simpatičan i lako pamtljiv logo, osmišljen u kampanji javnog zdravstva u primarnoj prevenciji moždanog udara, jeste kratica GROM. Ova riječ krije najtipičnije simptome moždanog udara. Smetnje u govoru, nemogućnost i slaba kontrola ruku ili nogu, položaj usta u iskrivljenom osmijehu znaci su da u što kraćem broju minuta potražite stručnu pomoć. Vrijeme je zaista bitno, jer što se prije dođe, što prije postavimo dijagnozu moždanog udara mogućnosti moderne neurologije u liječenju su značajno više. Najviše se postiže kod onih koji se jave unutar tri sata, odnosno kod određenih skupina bolesnika do četiri i pol sata.
– Moždani udar je hitno stanje koje moramo brzo prepoznati i gdje moramo brzo reagirati, prevenirati i kasnije spriječiti posljedice. Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kada. Brza reakcija čini razliku između života, smrti i trajnih posljedica – podsjetila je i v.d. ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu BBŽ, dr. med. spec. Iva Plevnik Žaja na bjelovarskom obilježavanju 13. Nacionalnog dana hitne medicinske službe posvećenom moždanom udaru.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
