Prva osnovna škola Bjelovar bila je domaćin projekta „Popularizacija STEM-a“ koji je osmislila i koordinirala bivša učenica naše škole Petra Aušperger.
Projekt je proveden u suradnji s Udrugom Bioteka iz Zagreba koja ima cilj promoviranje biologije i drugih srodnih znanosti, a u sklopu projekta „Girls own STEM“. Projekt ima financijsku potporu tvrtke 3M kroz međunarodnu zakladu GlobalGiving i tvrtke MET Croatia Energy Trade koje su osigurale sav potreban materijal za provođenje projekta. Cilj projekta je bio osposobiti 50 srednjoškolki s područja Hrvatske, a posebice onih koje dolaze iz socio-ekonomski slabije razvijenih sredina i okolnosti, za daljnji razvoj karijere i rad u STEM području. Radom na projektu djevojke su trebale razviti vlastite projekte kojima će riješiti jedan okolišni, društveni ili ekonomski problem u svojoj lokalnoj sredini, koristeći STEM metode i pristup.
U projektu „Popularizacija STEM-a“ je sudjelovalo 50-tak učenika naše škole i 10 učitelja: Maja Puc, Ivana Banjeglav, Elizabeta Rajič, Jela Galunić, Jasenka Aušperger, Kristina Novoselec, Kristina Prašnički, Mateja Barusić Rep i Klaudija Aušperger.
Cilj projekta je bio popularizacija znanosti i STEM područja, mijenjanje mišljenja prema STEM predmetima, iskoristivost znanja iz STEM predmeta u svakodnevnom životu, poticanje učenika za nastavak STEM obrazovanja te ih zainteresirati da odaberu znanost kao svoj životni poziv. Ciljevi su ostvareni putem eksperimentalnog rada i iskustvenog učenja razvijajući pri tome vještine opažanja i rada rukama, razvijanjem kritičkog mišljenja i prirodoznanstvene pismenosti te povezivanje aktivnosti sa svakodnevnim životom.
Kako bi se učenici razgibali i odmaknuli od uobičajenog sjedećeg načina učenja koristili smo igru kroz pokret tijela. Učiteljica Klaudija Aušperger je učenicima nabrajala naučeni pribor i posuđe, a učenici su prepoznavali materijale od kojih su oni napravljeni. Ako su zaključili da je riječ o priboru i posuđu izrađenom od stakla, ustali bi, a ako je riječ o nekom drugom materijalu poput gume, drveta ili metala bi čučnuli.
Prva radionica je održana 31. svibnja 2023. godine pod nazivom „Šećerna duga“ i vodila ju je učiteljica kemije, Klaudija Aušperger. U radionici su sudjelovali detektirani daroviti učenici naše škole iz 2.,3. i 4. razreda. Učenici su pripremili različite otopine šećera na način da su brojali žlice šećera koji su u vodi otopili. Svaka pripremljena otopina je imala drugačiju otopljenu količinu šećera. Kako bi lakše pratili otopine, obojali su ih različitim prehrambenim bojama. Učenici su u epruvete pomoću kapaljki precizno dodavali kap po kap otopina šećera počevši s onom otopinom u kojoj je najviše šećera otopljeno i tako redom dok nisu završili s otopinom u kojoj je najmanje šećera otopljeno. Na kraju pokusa su zaključili da se otopine ne miješaju, nego nastaju slojevi duge zbog različite gustoće otopina. Učenici su pokusom razvijali vještinu preciznog rukovanja kapaljkom i vještinu pravilnog, dvodimenzionalnog crtanja laboratorijskog posuđa.
Druga radionica je održana 7. lipnja 2023. godine pod nazivom „Plava boca“ i vodila ju je učiteljica kemije, Elizabeta Rajič. Kisik i glukoza jedne su od najvažnijih tvari u prirodi – nastaju procesom fotosinteze. Kisik koristimo za disanje, a glukoza (poznata još kao krvni ili grožđani šećer) je osnovni izvor energije za organe i mišiće. Što još mogu zajedno kisik i glukoza? Otkrili smo odgovor u ovoj radionici. Otopljena glukoza reagira s kisikom iz zraka te dolazi do njene oksidacije. Kalijev hidroksid koji smo dodali ubrzava tu reakciju. Kao indikator koristi se metilensko modrilo. Ako tikvicu začepimo i promućkamo, dolazi do promjene boje otopine iz bezbojne u plavu – mućkanjem se kisik otapa u otopini te dolazi do promjene boje. Nakon nekog vremena plava boja nestaje. Pokusom su učenici razvijali vještinu preciznog mjerenja volumena pomoću menzure te vaganje pomoću digitalne vage.
Treća radionica je održana 13. lipnja 2023. godine pod nazivom „Kemijski vrt“ i vodila ju je učiteljica kemije, Klaudija Aušperger. Učenici su u teglici pomiješali vodeno staklo i vodu, stavili teglicu na mirno mjesto te „posijali vrt“ tako da su ubacili kristaliće soli prijelaznih metala. Nakon nekoliko minuta u teglici je izrastao vrt raznobojnih stabala. Učenici su naučili kako kristali različitih soli prijelaznih metala s otopinom vodenog stakla reagiraju tako da na površini kristala nastane opna od netopljivog silikata prijelaznog metala. Koncentracija otopine unutar opne je veća od koncentracije otopine vodenog stakla. Zbog toga voda difundira kroz silikatnu opnu u unutrašnjost. Opna bubri dok ne pukne, a pri tome otopljena sol dolazi u kontakt s otopinom natrijevog silikata. Na mjestu pukotine formira se nova opna. Proces se ponavlja i tako izrastu različite obojene forme koje podsjećaju na vrt. Kemijski vrt je pokus koji jednostavno vizualizira kemijske promjene, a može poslužiti i kao jedinstveni ukras u našem domaćinstvu.
Četvrta radionica je održana 14. lipnja 2023. godine pod nazivom „Kiselo lužnato“ i vodila ju je učiteljica prirode i biologije, Maja Puc. Neke otopine su kisele, a neke lužnate. Za određivanje jesu li otopine kisele ili lužnate koriste se kiselo – bazni indikatori, tvari koje promjenom boje ukazuju na to. Iako se u kemiji koriste kiselo – lužnati indikatori poput lakmus papira, metiloranža i fenolftaleina u pokusu su učenici koristili prirodni indikator, sok crvenog zelja. Sok crvenog zelja sadrži spoj koji pripada skupini biljnih pigmenata antocijanina. U neutralnoj je sredini ljubičaste boje, dodavanjem kiseline postaje ružičast ili crven, a dodatkom lužine plav, zelen ili žut, ovisno o jakosti kiseline ili lužine. Uz pomoć soka crvenog zelja učenici su ispitivali otopine koje se mogu naći u njihovom kućanstvu (mlijeko, detergent za suđe, detergent tableta za perilicu suđa, detrgent za rublje, ocat, mineralna voda, sok od Cedevite) te određivali jesu li otopine kisele, lužnate ili neutralne. Svoje rezultate su učenici usporedili s rezultatima ispitivanja tih istih otopina koristeći univerzalni indikator papir, crveni i plavi lakmusov papir. Crveno zelje je samo jedan od mnogih indikatora koji su dostupni znanosti. Umjesto crvenog kupusa mogu se koristiti cikla, crveni luk, bobičasto voće te začini curry i kurkuma. Svima je zajedničko da s kiselinama i lužinama mijenjaju boju, ali samo sok crvenog kupusa daje cijeli spektar boja zbog čega je on i korišten u ovom pokusu. Pokus smo povezali sa svakodnevnim životom u vidu probavljanja hrane i njezine razgradnje pomoću želučane kiseline. Neki ljudi imaju pojačano lučenje kiseline pa smo naučili kako sodom bikarbonom možemo kiselinu neutralizirati.
Nakon svake radionice provedena je evaluacija u kojoj su učenici iskazivali svoje zadovoljstvo bojanjem smajlića, a nakon svih radionica je provedena anketa cijeloga projekta. Analizom podataka 50 ispitanika ankete može se uočiti da je 100% sudionika izjavilo da su im radionice bile zanimljive, da je 100% sudionika izjavilo da su radionice bile primjerenije njihovoj dobi, da je 100% sudionika izjavilo da naučeno mogu primijeniti u svakodnevnom životu i da je 100% sudionika radionicama potaknuto na razmišljanje o odabiru STEM područja kao svog budućeg zanimanja.
Projekt će biti predstavljen na stručnom skupu učitelja prirode, biologije, kemije i TZK-a Prve osnovne škole Bjelovar te na Županijskom stručnom vijeću učitelja kemije Bjelovarsko-bilogorske županije.
Svakom učeniku je na kraju projekta uručena zahvalnica za sudjelovanje u projektu te trud i marljivost prilikom izvođenja pokusa koji bi trebao biti središnji dio znanstvene metode.
Istraživanja u EU pokazala su da se djeca odlučuju za karijere u STEM području između 11 i 12 godine života. Ovim projektom, prema rezultatima ankete, povećavali smo interes za karijere u STEM područjima što će u budućnosti rezultirati povećanim brojem stručnjaka u tom području. Time se izbjegava spori znanstveni napredak i spora primjena novih tehnologija u industriji što utječe na društvo i ostvarivanje ciljeva poput održivog razvoja. Uspjeli smo, ako smo učenicima razvili vještinu inovativnog načina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja te utrli put za stjecanje vještina za zanimanja 21. stoljeća koja tek dolaze.
Tekst: Klaudija Aušperger, učiteljica kemije i koordinatorica projekta
Foto: I. OŠ Bjelovar
