“Kad politika liječi!” slogan je prosvjeda upozorenja koji je održan ispred Zavoda za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije. Prosvjed su organizirali članovi udruge Hitna uživo 194, Hrvatskog sindikata hitne medicine te Sindikata Zajedno. Predsjednik udruge Hitna uživo 194 te djelatnik Zavoda za hitnu medicinu BBŽ u ispostavi Daruvar, Tomislav Petrušić naveo je kako radi 20 godina tijekom kojih je hitna medicinska služba doživjela reformu, najviše zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
– Naš Zavod je prvi županijski zavod za hitnu medicinu u RH i osnovan je 2011. godine. Dotad je hitna medicinska služba djelovala drugačije od grada do grada, djelatnici nisu bili dovoljno educirani niti smo imali adekvatnu opremu za rad. Sustav je bio još neuredniji nego danas. Dežurstva su obavljali liječnici obiteljske medicine. U to je vrijeme daruvarska hitna godišnje odradila od 12 do 14 tisuća pacijenata, od čega je vanjskih intervencija bilo oko dvije tisuće. Ostalo su bile ambulante. U isto vrijeme, u Bjelovaru su bila dva tima hitne s dva liječnika, dok je jedan tim zbrinjavao pacijente na terenu, drugi je tim zbrinjavao pacijente u ambulanti. Reforma hitne koja je počela 2011. bazirala se i na osnivanje županijskih zavoda i otvaranja hitnih bolničkih prijema u sklopu bolnica. Otad u Bjelovaru je samo jedan tim s liječnikom i jedan tim s dva tehničara. Hitni bolnički prijem u Bjelovaru je otvoren 2013. godine po uzoru na europski standard. Uz to se paralelno u sklopu Doma zdravlja oformio COM, Centar obiteljske medicine koji je građanima na usluzi vikendom ili blagdanom kad njihov liječnik ne radi. Ova reforma primarne i dijela sekundarne zaštite je po uzoru na sve EU članice. Tom reformom je sustav iz socijalistički neuređenog prešao u sustav kojem je cilj da svaki pacijent kojem je potrebna hitna medicinska sužba bude pravovremeno zbrinut – pojasnio je.
Danas u Daruvaru imaju oko 2500 intervencija godišnje, od čega su polovica one vanjske. Petrušić to objašnjava zdravstvenom pismenošću ljudi koji svoje probleme rješavaju kod svojih liječnika obiteljske medicine. U bjelovarskoj ispostavi posvećeni su isključivo radu na terenu jer su po djelatnosti vanbolnička hitna koja u prosjeku ima tri puta više intervencija od jedne ispostave zbog broja stanovnika o kojima skrbi, njih otprilike 60 tisuća. Otkrio je kako su u ponedjeljak timovi u Bjelovaru u 24 sata imali 24 intervencije.
– Sustav funkcionira, pacijenti su to prihvatili i velika većina ljudi zna za što idu kod svog liječnika, znaju da se vikendom prvo ide u dežurnu ambulantu, a tek onda ako je potrebno na hitni bolnički prijem. Pacijenti znaju da ako im se nešto dogodi vani, da trebaju nazvati 194 te da će im naša prijavno-dojavna jedinica poslati tim hitne pomoći – istaknuo je Petrušić te nastavio.
– Nesavršen, ali efikasan sustav 27. rujna 2023. ugrozilo je nekoliko ljudi koji su na rukovodećim mjestima Zavoda za hitnu medicinu i Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar. Došli su na ideju da se na naš zavod šalju pacijenti koji nisu toliko hitni. U sve to direktno se umiješala i politika gdje je župan Marušić na početku prvog sastanka rekao da se ta odluka mora provesti ili će se zahvaliti nekim ljudima na suradnji, za što navodno postoji i tonski zapis – naglasio je. Predsjednik Radničkog vijeća i član Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu BBŽ Boris Iveković kazao je kako progovara u svrhu zaštite zdravlja pacijenata.
– Mi smo vanjska hitna koja dnevno u prosjeku ima 15 do 20 intervencija na kojima provedemo deset sati i u to vrijeme mi nemamo liječnika, to je jedini i glavni problem ovog upozorenja jer mi unaprijed ne znamo kada ćemo dobiti poziv i izaći na teren. Predložen način rada je opasan za naše građane i nas kao profesionalce koji savjesno i odgovorno obavljamo svoj posao te ne želimo pacijente ostavljati bez zdravstvenog nadzora. Želimo upozoriti na to na vrijeme kako Bjelovar ne bi postao slučaj iz crne kronike zbog nepružanja skrbi i loptanja pacijenta – napomenuo je.
Osvrnuo se na izjavu dr. Vedrana Omerhodžića, voditelja OHBP-a koji je najprije rekao kako će nazvati Zavod ili pogledati kroz prozor da se uvjeri da su tamo pa proslijediti pacijente njima, a potom rekao kako su vrata Zavoda otvorena i da svatko može doći sa ceste.
– To je netočno i krivo informiraju javnost. Mi nemamo liječnika za ambulantu, a ovaj način rada je opasan u najmanju ruku – kaže Iveković te dodaje kako politika određuje kako se mora raditi. Tvrdi i da je predsjednica Stručnog vijeća, dr. Inna Kinach, prvo bila protiv takvog načina rada, a zašto je promjenila svoju odluku preko noći ne zna se. Tomislav Petrušić još jednom je pojasnio zašto prosvjeduju.
– Razlog našeg prosvjeda je isključivo odluka koja je za nas prvenstveno politička, a niti malo stručna, gdje stoji da će se pacijente 4. i 5. trijažne kategorije koji dođu potražiti pomoć na hitni bolnički prijem preusmjeriti na naše kolege u ispostavi Bjelovar. Ovakva odluka je opasna po živote naših pacijenata koji svakodnevno trebaju našu pomoć na terenu. Svaku minutu koji bi naš tim u Bjelovaru izgubio pregledavajući nekoga tko nije hitan i tko je samo tako poslan na vrata ispostave u Bjelovaru, umanjuje svaku minutu po deset posto šansu za oporavak u hitnim slučajevima poput srčanog zastoja što je nedopustivo prema našim pacijentima kojima Zakon o zdravstvenoj zaštiti jamči brzu i kvalitetnu medicinsku pomoć – ukazao je.
Udruga Hitna uživo 194 poslala je upit Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu o ovoj situaciji. Petrušić navodi kako su čelnici zdravstvenih ustanova trebali sami poslati takav upit, ali nisu jer su vjerojatno očekivali negativan odgovor. U odgovoru krovne institucije hitne medicine koju potpisuje Maja Grba Bujević stoji kako OHBP-i trebaju osigurati trijažu, ali i kako…
– Upućivanje pacijenata samo temeljem trijaže nije opravdano i može biti opasno kako za pacijenta, tako i za medicinsku sestru trijaže koja je preuzela odgovornost i bez pregleda liječnika i dijagnostičke obrade pacijenta uputila na primarnu razinu zdravstvene zaštite. Pacijenti trijažne kategorije 4 i 5 nisu nužno nehitni pacijenti, odnosno njihovo stanje može biti takvo da će biti potrebno bolničko liječenje – pročitao je Petrušić te naglasio da je i sam krovni zavod potvrdio kako je takav način rada opasan.
– Dr. Omerhodžić nas je prozvao da se pozivamo na prava pacijenata a u isto vrijeme omalovažava zajedno s dr. Grbaš Bratković i doslovno ismijava tegobe zbog kojih su pacijenti se javljaju kod njih na hitni bolnički prijem, što je neprofesionalno i neetično – rekao je, referiravši se na tvrdnje da ljudi u bolnicu dolaze zbog ugriza komarca, osipa ili krpelja.
– Jučer je dr. Omerhodžić rekao da se pacijentima nekad u OHBP-u ispunjavaju želje i željice, a mi imamo liste čekanja u bolnicama. Dok on ispunjava želje i željice slat će nama da tu pregledavamo pacijente između naših intervencija. Naša jedna intervencija traje 45 minuta – podsjetio je Petrušić te dodao kako je možda upravo to razlog zbog kojeg su ljudi pohrlili na OHBP umjesto kod svojih liječnika. Danijel Šota, predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne službe Hrvatske kazao je da je situacija smiješna i žalosna zbog očitog nepoznavanja tematike oko rada OHBP-a i hitne medicinske pomoći.
– Mi smo služba koja radi izvan bolnice, u vanjskim uvjetima, na ulici,u kućama, na terenu – rekao je, a na pitanje koje je dan ranije postavljeno o tome što rade kad ne rade djelatnici hitne medicinske pomoći, odgovorio je.
– Tko pita vatrogasce i ostale žurne službe što rade kada ne rade, daj Bože da ne radimo, cijeloj zajednici bi trebao interes da imamo što manje posla, da nikada ne idemo na teren i nemamo nijednu intervenciju dnevno – poručio je Šota. Svjestan je da i OHBP ima ogroman posao i da im velik broj pacijenata dolazi sa stanjima koja bi trebali rješavati kod liječnika obiteljske medicine, no ističe kako je zato predviđeno Zakonom da Domovi zdravlja organiziraju COM-ove, ambulante dežurnih liečnika primarne zdravstvene zaštite koji će primiti pacijente.
– Nigdje se u tom sustavu ne spominje hitna medicinska pomoć i to je samo nesposobnost lokalne politike i čelnika. Ovime se netko igra životima – oštar je Šota.
– Mi smo služba koja radi na terenu, naše osnovno sredstvo za rad je automobil, mi ambulantu hitne službe nemamo, naš HZZO koji nas financira preko kojeg dobivamo i novce i plaću ne priznaje rad ambulante hitne medicinske pomoći, nje nema službeno i sve ono što mi radimo u sklopu tog posla ako odradimo pacijenta koji nas tuži, mi smo kažnjivo gonjivi. Prema tome, ne smijemo raditi posao u ambulanti koju nemamo, mi imamo svoju ambulantu samo ako sami dovezemo sebi pacijenta s kolima hitne pomoći, tada ga možemo obraditi ovdje – pojasnio je. Istaknuo je kako je netočna informacija da je to normalna praksa u cijeloj zemlji.
– Ovo je igranje sa životima, prvi put se događa u Hrvatskoj sada ovdje, ono što su rekli da je praksa u cijeloj Hrvatskoj, to nije istina, to se ne događa baš nigdje. Ne postoji ambulanta i ne postoji pacijent ovdje, nego dobivamo poziv na 194 ii 112 – naveo je Šota te ponovio.
– Ovo je igranje sa životima, ja ne bih volio biti taj koji će jednog dana pokrenuti sudski proces protiv bilo kojeg od tih ravnatelja koji će, ako se pokrene ova lavina i dalje, a vjerujem da hoće biti još ovakvih bisera koji će pokrenuti ovako nešto, no to se ne radi, s pacijentima se ne igra. Shvaćamo da je posao težak i da imaju puno posla, no moramo raditi na učenju ljudi kada i kako se javiti na hitnu, ali moramo dobiti i Zakon ne samo o pravima, nego i o obvezama pacijenata jer pacijent mora znati kad radi njegov liječnik, gdje mu je ambulanta, kada radi i u koje vrijeme ga može primiti – smatra Šota te dodaje kako im je lakše otići u OHBP jer znaju da će ondje dobiti svu skrb. Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata Zajedno došao je kako bi podržao djelatnike hitne, ali i zbog pacijenata.
– Tko će odgovarati ako tim hitne medicine stigne prekasno na intervenciju jer zbrinjavaju pacijente 4. i 5. kategorije? Tko će odgovarati? Možda ljudi koji su donijeli takvu odluku? Ne, ne. Neće, oni neće odgovarati, nego će odgovarati djelatnici. Svjesni smo da je OHBP pretrpan pacijentima, a takvi bi se pacijenti po mogućnosti trebali obrađivati kod svog nadležnog liječnika. Svima je cilj da su svi pacijenti adekvatno zbrinuti bez obzira na kategoriju, no ako su pacijenti dodatno životno ugroženi zbog organizacije, onda imamo veliki problem – poručio je. Na prosvjed je stigao i Ivica Belina iz Koalicije udruga pacijenata u zdravstvu.
– S obzirom da smo organizacija koja podržava jednakopravnu zdravstvenu zaštitu svim građanima Hrvatske na cijelom njezinom teritoriju, mislim da je to jedino moguće ukoliko zdravstveni djelatnici imaju adekvatne uvjete rada i zato sam danas ovdje u znak podrške. Imamo problem u zdravstvenom sustavu da se pacijenti šalju na razna mjesta, da se šetaju, da se njima lopta i to nije prihvatljivo jer se doista radi o sekundama koje mogu odlučiti o nečijem životu. Problem preopterećenosti kako hitne službe, bolničkih prijema i izvaanbolničke službe je nedostatak kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to nije nešto što se može na ovaj način riješiti. S obzirom da se skup zove “Kad politika liječi!”, moram reći da zdravstvo i zdravlje građana je nešto što bi trebalo biti nacionalni prioritet i predmet društvenog dogovora, ne može biti predmet politike – napomenuo je. Tomislav Petrušić strahuje da bi na ovaj način pacijente morali potjerati van iz Zavoda kako bi stigli na intervenciju, no naglašava kako netko to mora potpisati jer će djelatnici kasniti tamo gdje su potrebni, što je nedopustivo.
– Ovaj prosvjed je prosvjed upozorenja našoj politikoj zajednici u BBŽ, svim županijskim skupštinarima, vijećnicima od kojih se samo gospodin Marijan Sabolović našao ovdje da podrži ovaj prosvjed – rekao je. Na kraju zaključuje.
– Mi smo rekli da ovo nije dobro, a njima sad prepuštamo da rade, da kuju koalicijske programe i što sve ne, neka zapošljavaju, neka rade što hoće. Ušli su u struku, mi smo ih upozorili javno, mi smo svoje napravili, prvenstveno zbog pacijenata. Mi hitnjaci se ne bojimo posla jer inače ne bismo radili ovaj posao jer on psihički i fizički najviše istroši čovjeka – istaknuo je Petrušić.
Tijekom odgovaranja na novinarska pitanja moglo se još čuti kako su vrata Zavoda često zaključana kad su timovi na terenu, a nažalost pacijenti i dalje znaju doći na njihova vrata premda oni nemaju ambulantu, već samo reanimacijsku salu. Naglašeno je kako u OHBP-u u smjeni rade tri liječnika i pet sestara te da imaju oko 60 pacijenata u danu, dok hitna medicinska služba za jednu intervenciju treba prosječno 45 minuta, u ponedjeljak ih je bilo 24, a sve to odrađuju samo s jednim liječnikom. Ivan Pokos, djelatnik bjelovarskog Zavoda koji radi već 20 godina slaže se da bi trebalo pomoći OHBP-u, no ne na ovaj način.
– Ako već politika hoće da se poboljša zdravstvena zaštita, odnosno dostupnost ljudima, onda odriješite kesu, složite COM koji će raditi 0-24, pogotovo u noći – poručio je te nastavio.
– Politika je gurnula prst svima nama u oko i bacila kost između OHBP-a i hitne, što nije trebala – zaključio je. Time su veoma narušeni i međuljudski odnosi.
Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala Bjelovar.info
