U organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, održano je predavanje jednog od najuglednijih hrvatskih povjesničara, prof. dr. sc. Nevena Budaka, pod naslovom „11 stoljeća kralja Tomislava?“. Predavanje se održalo u dvorani Veleučilišta u Bjelovaru, a moderirala ga je upraviteljica Zavoda, mr. sc. Zorka Renić.
Program je svečano otvorila učenica Glazbene škole Vatroslava Lisinskog Viktorija Plečić, pod mentorstvom prof. Zorana Maršića, čiji je glazbeni nastup bio dostojan uvod u temu koja seže u duboku povijest hrvatske državnosti.
Povod ovom iznimnom događaju bila je 1100. obljetnica uspostave Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava, figure koja se već stoljećima percipira kao temelj nacionalnog identiteta i državnosti. No, predavanje prof. Budaka pozvalo je na kritičko promišljanje povijesti – sagledavajući Tomislava ne kroz mit, već kroz dostupne povijesne izvore.
Tko je bio kralj Tomislav?
Profesor Budak istaknuo je kako su podaci o kralju Tomislavu vrlo oskudni. Prvi ga put kao kneza (dux) spominje Toma Arhiđakon u djelu Historia Salonitana iz 914. godine. Devet godina kasnije, papa Ivan X. u pismu iz 925. godine oslovljava ga kao rex – kralja. Iste godine, bilješka sa Splitskog crkvenog sabora također spominje Tamisclao rege, što daje temelj za uzimanje te godine kao početka njegove kraljevske vladavine.
Profesor Budak je podsjetio kako povijesni izvori ne potvrđuju mnoge uvriježene tvrdnje o Tomislavu – primjerice da je zaustavio mađarske prodore ili obranio hrvatske zemlje od cara Simeona. Također, opis snažne hrvatske vojske i mornarice iz djela De administrando imperio bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta često se povezuje s Tomislavom, ali bez čvrstih dokaza.
Kako je nastao mit?
U 19. stoljeću povjesničari poput Franje Račkog i Ivana Kukuljevića Sakcinskog pridonijeli su stvaranju narativa o Tomislavu kao prvom hrvatskom kralju. Kukuljević je, tumačeći Ljetopis Popa Dukljanina, predložio tezu o krunidbi na Duvanjskom polju – ideju koja se brzo učvrstila u javnom pamćenju, ali nije prihvaćena od većine suvremenih povjesničara.
Simbol koji nadilazi povijest
Unatoč povijesnim nejasnoćama, Tomislav ostaje snažan simbol hrvatske državnosti, povijesnog kontinuiteta i zajedničkog identiteta. Predavanje prof. Budaka nije samo otvorilo prostor za razmišljanje o povijesnoj istini, nego je i podsjetilo na važnost kritičkog tumačenja prošlosti, utemeljenog na znanstvenim činjenicama.
Ovaj događaj potvrdio je važnu ulogu koju HAZU-ov Zavod u Bjelovaru ima u promicanju znanstvene misli i povijesne kulture u lokalnoj zajednici – kroz teme koje nas, i nakon 1100 godina, i dalje duboko zanimaju.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
