Predavanje o mentalnom zdravlju djece u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar privuklo je puno roditelja, osobito majki. Predavanje je održala profesorica psihologije Renata Hunjadi-Brzović koja je posljednjih trinaest godina zaposlena u Odjelu za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo BBŽ. U svom radu bavi se promocijom mentalnog zdravlja te provodi aktivnosti za podršku roditeljstvu, a sudjeluje i u psihoedukacijskim programima namijenjenima djeci i mladima.
Na današnjem predavanju govorila je o rastućim trendovima u broju djece i mladih koji se suočavaju sa smetnjama u mentalnom zdravlju, koji su već bili primjetni prije pandemije, a sada su još izraženiji i zahtijevaju pažnju šire društvene zajednice.
Razjasnila je osnovne pojmove vezane uz mentalno zdravlje te se osvrnula na predrasude koje ga prate.
– Psihologija je nauka koja se bavi psihičkim životom čovjeka, a psihički život čovjeka predstavljaju naše misli, osjećaji i ponašanja. Kada jedan od ova tri mjehura ne funkcioniraju dobro tada govorimo o narušenom mentalnom zdravlju. Mentalno zdravlje je puno više od same odsutnosti psihičke bolesti. U zadnje tri do četiri godine, otkako nas je posjetila korona, jako se puno priča o metalnom zdravlju. Osvijestila je ljude da je mentalno zdravlje jednako bitno kao i tjelesno. Uz mentalno zdravlje javljaju se brojni mitovi poput: odlični učenici koji imaju puno prijatelja ne mogu imati narušeno mentalno zdravlje, djeca i mladi svojim ponašanjem samo privlače pažnju, ništa se ne može učiniti za zaštitu mentalnog zdravlja, problemi mentalnog zdravlja rezultat su lošeg roditeljstva i tako dalje – rekla je za početak predavanja.
Govorila je o najvažnijim rizičnim i zaštitnim čimbenicima kao i ulozi roditelja u brizi o mentalnom zdravlju djece, ali i brizi za vlastito mentalno zdravlje.
– Mentalno zdravlje očituje se u načinu na koji mislimo, osjećamo i ponašamo se, pravimo životne izbore, donosimo odluke, nosimo sa stresom, prilagođavamo promjenama, odnosimo prema drugima. Važna je dobra emocionalna i socijalna prilagodba u različitim životnim područjima: odnos prema sebi, odnos s drugim ljudima, svakodnevno djelovanje i suočavanje s izazovima – navodi.
Navela je uobičajene razloge za odgađanje traženja pomoći i društvenu stigmu koju narušeno mentalno zdravlje nosi i zašto je važno što ranije prepoznati i potražiti pomoć.
– Mentalna bolest/mentalni poremećaj nije sto što i problemi mentalnog zdravlja. Sliku mentalnog zdravlja pogoršava neprepoznavanje problema mentalnog zdravlja, odgađanje traženja/primanja stručne pomoći, negativne posljedice na razvoj pojedinca i produktivan život i mogućnost tragičnih ishoda. Neprepoznavanje problema mentalnog zdravlja očituje se i u mentalnozdravstvenoj pismenosti, a odgađanje traženja pomoći događa se zbog nesigurnosti, neznanja, izbjegavanja, stigmi, straha od osude, neinformiranosti ili ignoriranjem – objašnjava.
Ponudila je roditeljima smjernice za olakšavanje svakodnevnog stresa te kako se brinuti o dobrobiti njihove djece i vlastite dobrobiti.
– U djetinjstvu i adolescenciji presudno je vrijeme za prepoznavanje simptoma narušenog mentalnog zdravlja poput: naglih i čestih promjena raspoloženja, poremećaja prehrane, poremećaja spavanja, tjeskobnost, strah, psihomatske reakcije, asocijalno ponašanje, zapuštanje školskih obveza… 50 % svih mentalnih poremećaja pojavljuje se do 14. godine života, a 75 % pojavljuje se prije 24. godine. Pokušajte stvarnost gledati očima djeteta, pružite im emocionalnu podršku, imajte vjerovanje i očekivanje najboljeg bez postavljanja prevelikih zahtjeva, osigurajte razgovor s bliskom osobom, osobom od povjerenja i stručnjakom, a i slučaju suicidalne najave ili pokušaja obratite se liječniku – napomenula je predavačica.
Predavanje je održano u 17. tjednu psihologije koji se obilježava od 19. do 25. veljače. Sljedeće predavanje bit će također u knjižnici u četvrtak 22. veljače s početkom u 18 sati, a održat će ga stručnjakinja za socijalnu psihijatriju Iva Manestar s predavanjem na temu „Psihološka ili emocionalna otpornost“.
Tekst i foto: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info