U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine zabilježen nastavak rasta potrošnje lijekova. Prema izvješću HALMED-a, ukupna financijska potrošnja lijekova dosegnula je gotovo 1,94 milijarde eura, dok je potrošnja mjerena u definiranim dnevnim dozama porasla za više od šest posto u odnosu na godinu ranije.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) izradila je Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu, temeljem Zakona o lijekovima i Pravilnika o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova.
Izvješće je izrađeno na temelju podataka koje su HALMED-u dostavile ljekarne, bolničke ljekarne, specijalizirane prodavaonice za promet lijekovima na malo i veleprodaje, odnosno sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju promet lijekovima na malo.
Potrošnja porasla i količinski i financijski
Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 1.737,93 definirane dnevne doze na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), što predstavlja povećanje od 6,05 posto u odnosu na 2024. godinu.
Istodobno, financijska potrošnja prema veleprodajnim cijenama iznosila je 1.942.565.263 eura, odnosno 10,34 posto više nego godinu ranije.
Prema HALMED-u, navedena povećanja u skladu su s prosječnim porastom godišnje potrošnje lijekova u razdoblju od 2021. do 2025. godine. U tom je razdoblju vidljiv stalan rast potrošnje, bez velikih oscilacija u odnosu na prosječne vrijednosti.
Podaci o potrošnji lijekova u izvješću prikazuju se na dva načina – financijski, u eurima prema veleprodajnim cijenama, te kroz definiranu dnevnu dozu lijeka, odnosno DDD/1000/dan.
Najviše se troše lijekovi za srce i krvne žile
Prema potrošnji izraženoj u DDD/1000/dan, najveću potrošnju imala je skupina lijekova koji djeluju na kardiovaskularni sustav.
Na drugom mjestu su lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, dok su treći lijekovi koji djeluju na živčani sustav.
Riječ je o poretku koji se ponavlja već nekoliko prethodnih godina.
Kada je riječ o pojedinačnim lijekovima, najveću potrošnju u 2025. godini prema DDD/1000/dan imao je kolekalciferol, odnosno vitamin D.
Slijede:
- atorvastatin, inhibitor HMG KoA reduktaze
- pantoprazol, inhibitor protonske crpke
- rosuvastatin, hipolipemik
- acetilsalicilna kiselina, inhibitor agregacije trombocita
- diazepam, anksiolitik.
Isti redoslijed ovih lijekova zabilježen je i u 2024. godini.
Na lijekove za zloćudne bolesti odlazi najviše novca
Kada se potrošnja promatra prema financijskoj vrijednosti, slika je nešto drugačija.
Najveću financijsku potrošnju u Hrvatskoj u 2025. godini imala je skupina lijekova za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatora.
Slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a potom lijekovi koji djeluju na živčani sustav.
Na vrhu pojedinačne liste prema financijskoj potrošnji nalazi se pembrolizumab, monoklonsko protutijelo, na koje je prema veleprodajnim cijenama potrošeno 110,8 milijuna eura.
Nakon pembrolizumaba slijede daratumumab, također monoklonsko protutijelo, te enzalutamid, blokator androgenih hormona.
Posebno je zanimljiv podatak da među prvih 25 lijekova prema financijskoj potrošnji 13 lijekova pripada skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza, odnosno novim, ciljanim lijekovima koji su u pravilu među skupljim terapijama.
Što znači DDD?
HALMED u izvješću koristi međunarodnu mjernu jedinicu DDD (Defined Daily Dose – definirana dnevna doza).
DDD je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakiranja i farmaceutskom obliku lijeka pa omogućuje praćenje trendova u potrošnji lijekova te uspoređivanje potrošnje između različitih sredina, država ili različitih vremenskih razdoblja.
Riječ je o dogovorno definiranoj pretpostavljenoj prosječnoj dnevnoj dozi lijeka za njegovu glavnu indikaciju u odrasle osobe. Pritom DDD ne mora odgovarati stvarnoj dnevnoj dozi koju liječnik propiše pojedinom pacijentu.
Cjelokupno Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu dostupno je na internetskim stranicama HALMED-a u rubrici Izvješća o potrošnji lijekova.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor: halmed.hr
Foto: Ilustracija
