Tek šest hrvatskih gradova može se pohvaliti pozitivnim prirodnim prirastom za prošlu godinu, odnosno većim brojem rođenih nego umrlih, pokazali su nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2023. To su: Solin, Dugo Selo, Imotski, Metković, Sinj i Popovača, dok svih ostalih 122 grada imaju istaknut negativan prirodan prirast. Dašak optimizma unosi to da je i navedeni porazan rezultat ipak koliko-toliko bolji nego u 2022. kada su „pozitivna“ bila samo 4 grada (Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski).
Uzlazni trend ne znači međutim i veći broj rođenih već proizlazi iz 10 % manje umrlih. Broj živorođene djece nastavio je nažalost konstantan pad s tek povremenim porastom pa je tako prošle godine u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, tj. 1.713 ili 5.1 % manje nego u 2022. (33.883 rođenih, u 2021.- 36.508).
Ukupna stopa prirodnog prirasta u 2023. u RH bila je negativna i iznosila -5,0 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirast imala je Primorsko-goranska županija i to -2.092, uz vitalni indeks 45,1. Pozitivan prirodni prirast polučili su tek 43 grada/općine, a negativan 509 gradova/općina, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
Debelu demografsku krizu potvrđuje podatak kako je Republika Hrvatska u 2023. zabilježila najmanji broj rođenih u posljednjih 10 godina. U odnosu na 2014. pad je strmoglav – s 39.566 na 32.170, ali je s druge strane upisan i najmanji broj preminulih u zadnjih devet godina – 51.275 lani, 56.979 u 2022., 62.712 u 2021… Najboljim rezultatima u svim analiziranim kategorijama mogu se općenito pohvaliti gradovi u priobalnim županijama, 15 naših najvećih gradova upisalo je negativan prirodan prirast, a zbog negativnog prirasta Lijepa naša imala je na koncu 2023. manje 19.105 stanovnika nego u 2022. koja je pak na svom kraju brojala 23.096 stanovnika manje nego u 2021.
Kvartetu gradova koji su preklani jedini imali pozitivan prirast – Dugo Selo (+36), Solin (+33), Metković (+11) i Imotski (+7) pridružila su se lani još dva grada: Sinj i Popovača. Poziciju u samom vrhu i najveći prirodni prirast imao je u 2023. Solin (+82) s 273 rođenih (u 2022.- 246), u odnosu na 191 preminulih (u 2022.- 213) sugrađanki i sugrađana, a top mjesto u poretku samo šest hrvatskih gradova u „plusu“ sačuvali su i Dugo Selo i Imotski s po 37 više rođenih nego umrlih, kao i Metković (+18), dok su predlanjski negativan rezultat u pozitivan lanjski pretvorili Sinj (s „minus“ 26 u 2022. na „plus“ 7 u 2023.) i Popovača (-58 na +3, što je osim najvećeg skoka iz negativnog u pozitivan svrstava u top 15 gradova s najvećim napretkom prirodnog prirasta). Biograd na Moru, Nin, Prelog, Vrgorac i Mursko Središće, ali uz negativan prirodni prirast koji im se u 2023. kretao od -6 do -10, uvrstili su se također u deset, odnosno 11, najbolje rangiranih gradova.
Prirodni prirast između -10 i -50 imalo je 55 gradova, od -50 do – 100 evidentiralo je njih 36, između -100 i -200 upisalo 18 gradova… Najveći apsolutni „minus“ zabilježili su u 2023. najveći naši gradovi: Zagreb (-2.030), Rijeka (-1.044), Split (-719), Osijek (-458).
Kada se radi o novorođenčadi, najbolje brojke u prošloj godini bilježi Grad Imotski u kojemu je rođeno 12,35 beba na 1.000 stanovnika. Nakon njega, najviše beba rođeno je u Popovači– 11,99 na 1.000 stanovnika, a potom slijede Solin (10,98), Otok (10,61), Mursko Središće (10.42), Dugo Selo s 10,41 novorođenih na 1.000 stanovnika. Iza njih je Sinj (10,28), potom idu Vrgorac (10,18) i Metković (10,17), a listu s 9,79 zatvara Korčula. U apsolutnim brojkama prednjače, očekivano, veliki gradovi – Zagreb (koji je izvan konkurencije) 6.995, a potom Split (1.207), Osijek (794), Zadar (623), Rijeka (620), Velika Gorica, Slavonski Brod, Dubrovnik, Pula, Kaštela, Karlovac…
Iznad 10 novorođenih na 1.00 stanovnika imalo je devet gradova, od 5 do 10 rođenih – 116 gradova, a njih 3 ispod pet novorođenih na 1.000 stanovnika. Promotrimo li pet najvećih hrvatskih gradova situacija je sljedeća: 24. Zagreb – 9,12, potom 32. Zadar-8,80, 54. Osijek – 8,24, 74. Split -7,52 i 116. Rijeka – 5,74 rođena na 1.000 stanovnika…
Porast broja rođenih u prošloj godini u odnosu na 2022. bilježi tek 41 grad, što je za 4 više nego u 2022. – 37, no popriličan manjak beba prema 2021. godini kada je u usporedbi s 2020. porast broja novorođenčadi zabilježen u 65 gradova.
Prvi je Stari Grad s porastom od 44,44 %, drugi Senj s 41,38 % rođenih više nego li prethodne godine, potom slijede Popovača s 32,26 i Virovitica s 31,97 % povećanja. Na petom je mjestu Hrvatska Kostajnica s točno 25 %, zatim u redoslijedu Ozalj s 21,43 %, a povećanje između 21,05 i 15,29 % imali su Skradin, Kutjevo, Križevci i Novska.
Preko 10 % porasta zabilježilo je 13 gradova, od 5 do 10 % – 12 gradova, između 1 i 5 % – 13 gradova, ispod 1 % – 89 gradova. Isti broj rođenih u 2023. i 2022. imalo je 5 gradova, a manje novorođenih lani nego preklani – 82 pri čemu su 3 grada uknjižila iznad 40 % „minusa“.
Promatramo li trend prirodnog prirasta u apsolutnim brojkama, lani su u odnosu na 2022. godinu najbolje prošli Split (+245), Osijek (+218), Zadar (+116), Pula (+106), Vukovar (+90), Sisak (+89), Dubrovnik (+88), Čakovec (+82), Križevci (+74) i Varaždin (+69 građana).
Izvor: gradonacelnik.hr
Foto: Canva
