U školama diljem Hrvatske radi 43.895 učitelja i nastavnika od čega je 1,20 %, odnosno njih 528 nestručno, pokazuju podaci iz srpnja koje je portalu srednja.hr dostavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Riječ je o učiteljima i nastavnicima koji rade bez odgovarajuće vrste obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, primjerice kada nastavnik fizike podučava i matematiku. Takva mogućnost inače se ne spominje u propisima, jedino Zakon o odgoju i obrazovanju nalaže da se radni odnos može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.
U kojoj županiji ima najviše, a u kojoj najmanje nestručnih nastavnika?
Najviše nestručnih nastavnika u omjeru prema ukupnom broju jest u Ličko-senjskoj županiji. Tamo je zaposleno 5,23 % nestručnih učitelja i nastavnika. Slijedi Istarska županija s postotkom od 4,37, a treća je Sisačko-moslavačka županija s 2,33 %. Na dnu ljestvice je Požeško-slavonska županija gdje je zaposlen tek jedan nestručni nastavnik, što je u postotku prema ukupnom broju nastavnika 0,12 %. Manji broj zaposlenih učitelja i nastavnika bez odgovarajuće vrste obrazovanja je i u Gradu Zagrebu s 0,41 % i Brodsko-posavskoj županiji s 0,59 % u odnosu na cjelovit broj učitelja i nastavnika.
Najmanje nastavnika u Hrvatskoj u srpnju bilo je zaposleno u Ličko-senjskoj županiji – njih 497, zatim u Požeško-slavonskoj županiji 831 i Virovitičko-podravskoj županiji njih 927. Upravo te županije imaju najmanje stanovnika prema popisu iz 2021. godine. Najviše je nastavnika zaposleno u Zagrebu, njih 8.004, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 4.881 nastavnika, u Osječko-baranjskoj 3.233 i u Primorskoj-goranskoj 2.742. Prema zadnjem popisu stanovništva Primorsko-goranska županija ima nešto više stanovnika od Osječko-baranjske, ali ipak manje zaposlenih učitelja i nastavnika.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prema podacima iz srpnja 2024., zaposleno je 1.302 učitelja/nastavnika. Od toga ih je deset nestručno, odnosno 0,77 %.
Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske rekla je za portal srednja.hr da nije problem samo različita vrsta obrazovanja, već nedostatna razina obrazovanja. Još devedesetih, navela je, postojao je deficit nastavnika stranih jezika, kemije i biologije, a u sustav je ulazilo malo mladih stručnjaka jer su drugdje mogli dobiti bolje plaćen posao. Tvrdi da Ministarstvo u osnovnim školama omogućava zapošljavanje prvostupnika na radno mjesto učitelja što dugoročno smatra pogubnim za sustav.
Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić također ističe kako je ovaj problem prisutan desetljećima, a da se ništa ili vrlo malo poduzima za rješenje. Jedino što se promijenilo, spominje Stipić, jest promjena u školovanju učitelja razredne nastave kojima se prije skoro tridesetak godina omogućilo studiranje dodatnog predmeta. Time su osposobljeni za stručno predavanje onih predmeta za koje na tržištu rada manjkalo odgovarajuće školovanih učitelja, navodi.
Izvor: srednja.hr
Foto: Freepik
