Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najavilo je kako se planira izmjena zakona kojom bi se iz njega uklonila stavka o zabilježbi na nekretnini. Ta je izmjena planirana u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, krajem 2024. godine. Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić na HRT-u je govorila kako sporne zabilježbe postoje već 30-ak godina.
– Do 2014. godine zabilježba se stavljala na sve nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade. Od 2014. pa do veljače 2022. godine stavljala se na druge nekretnine, znači ne na jedinu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, nego na druge – ispričala je.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić naglasila je kako je već bilo inicijativa da se to pitanje riješi jer u suprotnom može dovesti do manjeg broja korisnika zajamčene minimalne naknade zbog straha od navedene zabilježbe.
– Korisnici zajamčene minimalne naknade su zapravo najugroženiji građani i to je podrška koju bi oni trebali dobiti u trenutku kada su u najranjivijem položaju. Prema podacima koje su nam dostavili područni uredi hrvatskih centara za socijalni rad, oni su identificirali 530 korisnika koji su odustali od ove naknade upravo iz ovog razloga – istaknula je Vlašić. Barilić je napomenula kako država ne postaje vlasnik nekretnine na koju je stavila zabilježbu.
– Upisuje se zabilježba samo u slučaju da se radi o određenom korisniku zajamčene minimalne naknade koji je u vrijeme svoje smrti još uvijek korisnik. Kada se provodi ostavinski postupak, u situacijama kad postoji zabilježba na nekretnini, javni bilježnik poziva područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se vidi točno s koje osnove je ta zabilježba i koliko iznosi taj dug – pojasnila je. Dug pritom predstavlja iznos primljene zajamčene naknade, a ima li kamata ovisi od osobe do osobe.
– Povrat duga se odnosi na nasljednike. Ako oni taj dug ne mogu vratiti, pod zakonskim propisom uređeno je na koji način se provodi otpis duga. Kada su njihova sredstva za život niska, postoji mogućnost otpisa duga – istaknula je Barilić. Ako dođe do otpisa duga, nasljednik samostalno raspolaže nekretninom, dok u suprotnom dug može platiti mirnim putem.