Povodom obilježavanja 20. obljetnice donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, u utorak, 22. studenog u velikoj vijećnici Bjelovarsko – bilogorske županije održana je panel rasprava.
Panel je organiziran od strane Tanje Novotni Golubić i Saše Lukića, zamjenice i zamjenika župana iz redova pripadnika češke i srpske nacionalne manjine. Uz njih, u panelu su sudjelovali i saborski zastupnici, članovi Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici Ureda za ljudska prava, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ureda pučke pravobraniteljice.
– Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina predstavlja sjajan alat koji pripadnicima manjina pomaže da na što kvalitetniji način čuvaju svoju kulturu, identitet i jezik. Jako se važno zaustaviti u protoku vremena i pogledati kakva je situacija bila prije 20 godina, a kako “stojimo” danas. Dakle, bitno je odlučiti kojim smjerom želimo nastaviti ići. Mi prava nacionalnih manja živimo, ona nisu “pala s neba” i nisu uklesana u nekom kamenu. Zakon nas osnažuje da djelujemo kao odgovorni čuvari dobrih praksi, ali i da se neprestano trudimo u pronalasku novih načina za unapređenje našeg društva. Smatram da je to zadaća svake nove generacije, rekla je Novotni – Golubić.
Jedna od glavnih zadaća Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u RH je koordinacija izvješća o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Kako bi što bolje osvijestili svoju ulogu, ured je za vijećnike i predstavnike nacionalnih manjina tijekom posljednjih deset godina provodio brojne seminare i edukacije. Kako i sam ravnatelj kaže, prostora za daljnji napredak još uvijek ima.
– Područje obrazovanja, predstavništvo nacionalnih manjina i kulturna autonomija su poboljšani, dok probleme su problemi još prisutni u smislu zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina te govora mržnje kroz sve oblike medija. U Hrvatskoj se često govorom mržnje naziva nešto što to nije, dok pravi, pravcat govor mržnje nerijetko prolazi neopaženo, odnosno u okviru drugačije percepcije. U nadi da će takvih situacija biti sve manje te kako bismo što uspješnije osvijestili društvo u kojem živimo, pripremamo brojne edukativne kampanje, kazao je Alen Tahiri, ravnatelj Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u RH.
Kada su u pitanju mlađe generacije, potrebno je promišljati kroz razne segmente te pokušati dokučiti zašto se pojedine skupine ne deklariraju kao pripadnici nacionalnih manjina.
– Zbog velikih predrasuda i iznimne diskriminacije, najmarginaliziranija skupina su Romi, a to se primjećuje i kada govorimo o pripadnicima srpske nacionalne manjine. Osim navedenog, jedan od razloga manjeg broja deklariranih pripadnika nacionalnih manjina tijekom zadnjeg popisa stanovništva je i prilično staro stanovništvo koje se asimiliralo u društvo. Nažalost, naši mladi sugrađani uopće nisu upoznati s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, dodaje Tahiri.
Sve sudionike panel rasprave pozdravio je i bjelovarsko – bilogorski župan Marko Marušić.
