Pomak u palijativnoj skrbi: Sve više pacijenata umire kod kuće, u krugu obitelji
Kako bi se još više približili sugrađanima, pogotovo onima u potrebi, u povodu obilježavanja Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, Djelatnost za palijativnu skrb Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije organiziralo je Dan otvorenih vrata u svom prostoru u Mihanovićevoj 8, Bjelovarčanima poznatijoj zgradi stomatologije.
Palijativna skrb predstavlja sveobuhvatan pristup njezi teško bolesnih osoba, usmjeren na poboljšanje kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji, kroz ublažavanje boli i drugih tegoba, bilo fizičkih, psiholoških, socijalnih ili duhovnih. U središtu palijativne skrbi nije bolest, već čovjek i to sa svojim potrebama, osjećajima i dostojanstvom, koje mora biti očuvano u svakom trenutku života, osobito kada se suočava s ozbiljnom i neizlječivom bolešću.
Kako bi se senzibilizirala javnost, unaprijedilo razumijevanje i potaknula podrška razvoju palijativne skrbi u lokalnoj zajednici, bjelovarsko-bilogorski Dom zdravlja, odnosno njegova Djelatnost za palijativnu skrb organizirala je ovoga petka, 10. listopada, Dan otvorenih vrata. Povod ovakvoj aktivnosti je Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi.
Ovaj događaj poslužio je kao prilika za predstavljanje dosadašnjeg rada palijativnog tima, razmjenu iskustava, edukaciju građana te jačanje suradnje s drugim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, a sve s ciljem podizanja svijesti o važnosti univerzalnog pristupa palijativnoj skrbi te jačanju podrške pacijentima i njihovim obiteljima.
U dvije godine, od kada je palijativna skrb pokrenuta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u registar je upisana 481 osoba, a palijativni tim pri Domu zdravlja skrbi trenutačno o 201 osobi.
– Nismo mi kod njih svaki dan. Odemo u prvu posjetu i dalje se dogovaramo s obitelji da nas kontaktiraju ako se zdravstveno stanje pogorša ili nešto trebaju. Najveći problem je pitanje boli. Ona je najveći problem na terenu jer liječnici još uvijek zaziru od propisivanja morfija, transdermalnih flastera, a palijativnim pacijentima je, nažalost, morfij zlatni standard u liječenju boli. Nastojimo to promijeniti i osvijestiti liječnike opće prakse. Istraživanje koje je provedeno u ambulantama obiteljske medicine, među liječnicima i medicinskim sestrama, na području Bjelovarsko-bilogorske županije, o znanju i stavovima o palijativi je pokazalo kako imaju pozitivni stav o toj vrsti skrbi, ali što se tiče znanja upravo se pokazao taj strah od propisivanja morfija. Svi bi stavili nazogastrične sonde, što nekada nije dobar izbor ako je pacijent umirući. Treba pustiti da dostojanstveno umre i neki postupci se u zadnjim satima života ne bi trebali provoditi – pojašnjava koordinatorica palijativnog tima županijskog Doma zdravlja Marija Vranar.
Od početka ove godine 26 palijativnih pacijenata je preminulo u kući, a 29 u bolnici. To znači da ono što promiče palijativna skrb ima sve više odjeka jer na početku rada domaćeg palijativnog tima je tri puta više osoba umiralo u bolnici nego u kući uz svoje najmilije.
– Znači ipak smo nešto promijenili i napravili dobro jer pacijenti i obitelji sve više žele da umiru domu. Uglavnom su to one obitelji gdje se mi dovoljno rano uključujemo, dakle barem mjesec do dva prije smrti. Tada kroz dolaske mobilnog palijativnog tima ili putem telefona i kroz razgovore objasni što mogu očekivati i kako će bolest napredovati manje je i poziva prema hitnoj, što su nam potvrdili i kolege iz prijavno-dojavne jedinice – svjedoči koordinatorica i ističe kako je i zbog toga jako važno da im se jave na vrijeme.
Na vrijeme, dodaje Vranar, znači čim im se dijagnosticira teška, neizlječiva bolest.
– Imali smo slučajeva gdje nam pacijenti sami dolaze i kažu kako su onkološki bolesnici i kako žele našu pomoć, za početak savjetodavnu, a onda ako im se stanje pogorša i svaku drugu. No, dovoljno je barem dva mjeseca prije nego što se stanje jako pogorša, a što se u većini slučajeva može predvidjeti, javi netko iz obitelji i naš tim će doći na kućnu adresu. Također stanje pacijenata na terenu jako dobro znaju i patronažne sestre koje nam onda jave kome je i kada naša pomoć potrebna. Liječnici nekada kažu kako nisu sigurni radi li se o palijativnom pacijentu ili ne. U tom slučaju kažemo im da ga prijave i da ćemo kućnom posjetom utvrditi to – opisuje Vranar načine suradnje.
Od početka ove godine mobilni palijativni tim županijskog Doma zdravlja i koordinatorica napravili su 3365 postupaka. Najviše je provedeno savjetovanja i pružanja podrške palijativnim bolesnicima, potom prvih kućnih posjeta, dok značajan dio čine i postupci terapije i zbrinjavanja boli.
Vranar ističe kako primjećuju da njihovu skrb treba sve više mlađih ljudi, a posebno onih iz braniteljske populacije. Najčešća dob onih u potrebi su između 65. i 74. godine starosti, a najviše je pacijenata s malignim bolestima te neurološkim. Nažalost među njima ima i djece, jedno dijete staro je godinu i pol, a drugo sedam godina i u palijativnoj skrbi se nadaju da će ih uskoro, zbog izlječenja, ispisati iz registra.
Trenutačno u mobilnom palijativnom timu rade dvije doktorice i jedna medicinska sestra te koordinatorica i kažu kako dobrom organizacijom uspijevaju još uvijek obići sve prijavljene pacijente. No, svjesne su da su potrebe daleko veće. Zbog toga i pokušavaju i kroz Dan otvorenih vrata doprijeti do što većeg broja stanovnika.
– Obiteljima jako puno znači posjet palijativnog tima zbog toga što nju najčešće nitko ne pita, kako je njima. Svi većinom pitaju za pacijenta. Zbog toga bismo u timu trebali i psihologa. Prvenstveno je to stručnjak koji i nama djelatnicima treba zbog našeg mentalnog zdravlja, ali i pacijentima, a možda čak i više njihovim obiteljima – ističe Vranar.
Djelatnost za palijativnu skrb Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije ima i posudionicu pomagala. Budući da je riječ o djelatnosti koja je osnovana tek prije koju godinu, ne radi se o prevelikom broju pomagala, ali zahvaljujući i donacijama za sada se uspije izaći u susret svima koji ih zatraže.
U palijativnom timu već duže vrijeme je i umirovljena doktorica Branka Muić i ovo joj je, kaže, unatoč dugogodišnjem radu u bolnici, bilo posve novo iskustvo.
– Toliko je toga novoga što sam ovdje otkrila i vidjela. Čovjek nakon 35 godina rada u bolnici ne vidi tu jako dobru komunikaciju između sestara kućne njege, patronažne službe koje su toliko koordinirane na terenu i prenose koordinatorici informacije o pacijentu. Puno više koordinacije se uspostavlja preko medicinskih sestara nego preko liječnika i zato bih apelirala na kolege da što ranije prijave onkološke, dakle teško bolesne pacijente kako bismo i njega i obitelj upoznali na vrijeme s mogućnostima pomoći – kaže dr. Muić i zaključuje kako je i nju i kolegice u timu posebno razveselilo otvaranje Odjela palijativne skrbi u Općoj bolnici “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar.
– To je velika promjena za sve, za bolnicu, Dom zdravlja i naše sugrađane – ističe dr. Muić.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu.
Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info
