Stari predmeti kao prozor u prošlost
Što se sve skrivalo u snovima mališana koji su prije gotovo stotinu godina spavali na starim jastučnicama, danas mogu tek naslutiti studenti Odjela za etnologiju Sveučilišta u Zadru – Marija, Ivan i Ivana. Upravo su oni ovih dana u Velikom Grđevcu sudjelovali u terenskom radu, popisujući i detaljno opisujući tkanine koje će postati dio Etnografske zbirke „mlina“ Družbe Pere Kvržice u sklopu Kulturnog centra „Mato Lovrak“.
Predmete su darovali lokalni stanovnici, naslijedivši ih od svojih baka i prabaka, čime su osobne obiteljske priče postale dio zajedničke kulturne baštine.
Svjedočanstvo života s početka 20. stoljeća
Zbirka „mlina“ donosi autentičan uvid u svakodnevni život s početka 20. stoljeća – razdoblja u kojem su živjeli i junaci romana Mate Lovraka. Predmeti svjedoče o tadašnjim običajima, radu i životu, omogućujući posjetiteljima da barem djelomično osjete kako je izgledalo djetinjstvo i svakodnevica tog vremena.
Nastavak uspješne suradnje
Ovo nije prvi dolazak zadarskih studenata u Veliki Grđevac. Prije tri godine, pod mentorstvom doc. dr. sc. Danijele Birt Katić, devetero studenata tijekom terenske nastave dokumentiralo je dio zbirke, čime je pokrenut postupak njezine predzaštite pri Ministarstvu kulture i medija.
Današnji rad predstavlja nastavak tog procesa – obrađuju se preostali i novo prikupljeni predmeti kako bi zbirka bila zaokružena, dobila trajnu zaštitu i stekla uvjete za restauraciju.
Praksa kao nezamjenjivo iskustvo
Terenski rad ima ključnu ulogu u obrazovanju studenata etnologije.
„Na našem studiju važan dio programa čine praksa i terenska istraživanja. Velik interes studenata za dolazak u Veliki Grđevac pokazuje koliko im ovakvo iskustvo znači“, istaknula je mentorica Danijela Birt Katić.
Student Ivan Čulina naglasio je kako im je boravak donio nova znanja i praktične vještine:
„Teorija daje temelj, ali praksa je nezamjenjiva.“
Od svakodnevnih predmeta do muzejske građe
Mnogi predmeti koji se danas nazivaju etnografskima nekoć su bili dio svakodnevice – koristili su se u pripremi hrane, obradi vune ili izradi tekstila. Danas su nestali iz kućanstava i opstaju tek kao podsjetnici na prošla vremena.
Dosad je evidentirano 114 predmeta, a daljnjom obradom zbirka će narasti na više od 200 eksponata.
Uloga lokalne zajednice
Posebnu vrijednost projektu daje sudjelovanje lokalnog stanovništva. Mještani ne samo da daruju predmete, već često prenose i priče o njihovoj namjeni, pa čak i o osobama koje su ih izradile.
„Zahvaljujemo svim stanovnicima koji su prepoznali vrijednost ovog projekta i donirali predmete koji će sada biti trajno zaštićeni“, istaknula je ravnateljica Kulturnog centra „Mato Lovrak“, Zvjezdana Galkowski.
Očuvanje identiteta kroz baštinu
Ovakvi projekti imaju širi značaj za zajednicu jer doprinose očuvanju kulturnog identiteta i prijenosu znanja na buduće generacije. Posjetitelji Kulturnog centra, osobito djeca i mladi, kroz zbirku imaju priliku prvi put vidjeti predmete iz prošlosti i saznati njihovu svrhu.
Povezujući književnost, lokalnu povijest i tradiciju, Kulturni centar „Mato Lovrak“ stvara jedinstveno iskustvo koje prošlost približava suvremenom posjetitelju – ne samo kao uspomenu, već kao živu priču koja i dalje traje.
Izvor i foto: KUC Mato Lovrak
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
