U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kao i u velikom dijelu Hrvatske, stanovništvo je sve starije, a obiteljski se život posljednjih desetljeća značajno promijenio. Djeca i unuci često žive u drugim gradovima ili državama, sve je više samačkih kućanstava, a zdravstvene teškoće i smanjena pokretljivost starijim osobama dodatno otežavaju uključivanje u društveni život. U takvom okruženju usamljenost postaje pitanje koje više nije moguće promatrati samo kao privatni problem pojedinca.
O tome koliko je usamljenost prisutna među starijim osobama, kako utječe na njihovo zdravlje i što mogu učiniti obitelj, lokalna zajednica i institucije, razgovarali smo s Darkom Novalićem, psihologom i psihoterapeutom u Općoj bolnici „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar.
Čovjek može biti okružen ljudima, a ipak biti duboko usamljen
Usamljenost se sve češće opisuje kao „tiha epidemija“, a prema riječima Darka Novalića, među starijim osobama riječ je o vrlo raširenom problemu.
Važno je pritom razlikovati samoću od usamljenosti.
Samoća je objektivno stanje – čovjek je fizički sam. Ona ne mora biti negativna. Naprotiv, može biti svjesno odabrana, ugodna i pružiti vrijeme za odmor, razmišljanje i vlastite interese.
Usamljenost je nešto drugo. Ona je subjektivan osjećaj da nam nedostaje bliskost, razumijevanje i povezanost s drugim ljudima.
Zato čovjek može živjeti sam i osjećati se dobro, ali može biti i okružen obitelji, prijateljima ili kolegama, a ipak osjećati duboku usamljenost.
– Usamljenost ne proizlazi nužno iz nedostatka ljudi oko nas, već iz nedostatka kvalitetne i duboke povezanosti s njima – objašnjava Novalić.
Površni odnosi, osjećaj da nas drugi ne razumiju, nedostatak emocionalne bliskosti ili stalno skrivanje vlastitih osjećaja mogu dovesti do toga da se osoba osjeća kao stranac čak i među ljudima koje poznaje.
Gubitak partnera, mirovina, udaljena djeca…
Kod starijih osoba postoji niz okolnosti koje mogu povećati rizik od usamljenosti.
Jedan od najtežih trenutaka je gubitak partnera. Nestaje osoba s kojom je starija osoba desetljećima dijelila svakodnevicu, razgovore, navike i životne odluke. Istodobno se s godinama često smanjuje i krug prijatelja i vršnjaka.
Velika životna promjena je i odlazak u mirovinu.
Nakon desetljeća provedenih na poslu naglo nestaju svakodnevni kontakti s kolegama, rutina i osjećaj društvene uloge. Kod nekih ljudi javlja se i osjećaj da više nisu potrebni.
Tu je i udaljenost djece i unuka. Zbog posla i životnih okolnosti obitelji danas često žive kilometrima udaljene, a čak i kada su fizički blizu, svakodnevne obveze ostavljaju sve manje vremena za razgovor i druženje.
Problem dodatno mogu pogoršati zdravstvene teškoće, smanjena pokretljivost, slabiji vid ili sluh, ali i život u samačkom kućanstvu.
– Teškoće s hodanjem, nemogućnost vožnje automobila ili problemi sa sluhom i vidom mogu stariju osobu postupno zatvoriti u vlastiti dom – ističe Novalić.
Usamljenost nije samo osjećaj – može ostaviti posljedice na zdravlje
Dugotrajna usamljenost može snažno utjecati na psihičko, ali i fizičko zdravlje.
Prema riječima bjelovarskog psihologa i psihoterapeuta, kronična usamljenost povezana je s dugotrajnim stresom, poremećajima spavanja, manjkom motivacije za brigu o vlastitom zdravlju i smanjenom tjelesnom aktivnošću.
Posljedice se mogu odraziti i na mentalno zdravlje. Usamljenost može biti povezana s pojavom depresivnosti i anksioznosti, a dugotrajni nedostatak društvene i mentalne stimulacije može nepovoljno utjecati i na kognitivno funkcioniranje.
Posebno je opasan začarani krug koji se tada može stvoriti: zdravstveni problemi dovode do povlačenja i manje kontakata, a izolacija potom dodatno pogoršava psihičko stanje i motivaciju osobe.
Kako prepoznati da je starija osoba usamljena?
Problem je što starije osobe svoju usamljenost često ne izgovaraju izravno.
Obitelj zato treba obratiti pažnju na promjene u ponašanju. To mogu biti povlačenje iz društva, odbijanje poziva i druženja, nagle promjene raspoloženja, pojačana razdražljivost, zanemarivanje osobne higijene ili doma, promjene u prehrambenim navikama i gubitak interesa za aktivnosti u kojima je osoba ranije uživala.
Ponekad se usamljenost može pokazati i na sasvim drugačiji način – starija osoba tijekom telefonskog razgovora ne želi prekinuti poziv ili pokušava što dulje razgovarati.
Novalić savjetuje da se na takve promjene ne reagira kritikom.
Umjesto pitanja poput „Zašto ništa ne radiš?“ ili „Zašto ti je kuća u neredu?“, puno je korisnije ponuditi blizinu, razgovor i male, redovite aktivnosti.
Nekada je dovoljno samo – nazvati
U borbi protiv usamljenosti ne treba uvijek tražiti velika rješenja.
Ponekad je najvažniji redovit telefonski poziv, kratki posjet, zajednička kava ili šetnja.
Važno je da kontakt ne bude samo povremen i vezan uz blagdane ili posebne prilike. Starijoj osobi puno može značiti kada zna da će je dijete ili unuk nazvati određenog dana ili u određeno vrijeme.
– Mali, ali redoviti trenuci povezanosti imaju daleko veći pozitivan učinak nego jedan veliki, ali rijedak posjet svakih nekoliko mjeseci – poručuje Novalić.
Važno je i starijoj osobi vratiti osjećaj da je korisna i potrebna. Pitati je za savjet, recept, mišljenje ili pomoć u nečemu može imati puno veću vrijednost nego što mlađi članovi obitelji ponekad misle.
Tehnologija može biti most, ali ne može zamijeniti čovjeka
Za starije osobe koje žive daleko od djece i unuka, tehnologija može biti vrlo korisna.
Videopoziv omogućuje da vide svoje najbliže, a fotografije i kratke poruke mogu ih uključiti u svakodnevni život obitelji.
No, tehnologija ne bi trebala postati zamjena za stvarni kontakt.
– Tehnologija je izvanredan „prvi zavoj“ u borbi protiv izolacije, osobito za slabije pokretne osobe, ali stvarna ljudska prisutnost ostaje nezamjenjiva – naglašava Novalić.
Zato je važno starijima pomoći da nauče koristiti mobitel i aplikacije, ali istodobno ne zaboraviti ono najvažnije – sjesti pokraj njih i razgovarati.
Umirovljeničke udruge, radionice i druženja nisu luksuz
Veliku ulogu u smanjenju usamljenosti imaju lokalna zajednica, udruge, domovi za starije i volonteri.
Umirovljeničke udruge, kreativne radionice, kulturna događanja, sportske aktivnosti, izleti i organizirana druženja starijim osobama pružaju priliku da izađu iz kuće, upoznaju nove ljude i ponovno pronađu interese koje su možda izgubile nakon odlaska u mirovinu ili gubitka partnera.
Takvi sadržaji nisu samo zabava.
Oni mogu pomoći u očuvanju mentalne aktivnosti, potaknuti kretanje, stvoriti osjećaj pripadnosti i, što je posebno važno, vratiti osjećaj da je osoba još uvijek aktivni član zajednice.
– Starijim osobama nije potreban samo smještaj i njega – potrebna im je svrha – jedna je od važnih poruka našeg sugovornika.
Što može učiniti Bjelovarsko-bilogorska županija?
Upravo lokalna zajednica ima važnu ulogu u stvaranju uvjeta za aktivno i dostojanstveno starenje.
Novalić među mogućim smjerovima ističe nastavak i širenje programa pomoći starijima, jačanje potpore umirovljeničkim udrugama, razvoj dnevnih boravaka i klubova za starije, organizirani prijevoz do zdravstvenih i društvenih sadržaja te programe digitalnog opismenjavanja.
Posebno su važni takvi sadržaji u ruralnim područjima, gdje udaljenost i nedostatak javnog prijevoza starijoj osobi mogu predstavljati ozbiljnu prepreku za sudjelovanje u društvenom životu.
Lokalne zajednice mogu pritom iskoristiti postojeće javne prostore, mjesne domove i druge objekte te ih pretvoriti u mjesta svakodnevnog susreta – prostore u kojima se može popiti kava, pročitati novine, zaigrati društvena igra, vježbati ili jednostavno razgovarati.
Važna je i međugeneracijska solidarnost. Mladi mogu starijima pomoći u korištenju pametnih telefona i digitalnih usluga, dok starije generacije mlađima mogu prenijeti svoje znanje, iskustvo i životne priče.
Nakon gubitka ne treba ostati zatvoren između četiri zida
Starijim osobama koje su nakon gubitka partnera ili odlaska u mirovinu izgubile dio društvenog života Novalić savjetuje da počnu malim koracima.
To može biti odlazak na kavu, šetnja, posjet tržnici, uključivanje u umirovljeničku udrugu, kreativnu radionicu, zbor, organiziranu tjelovježbu ili volontiranje.
Nije potrebno odmah tražiti veliko društvo. Važno je ponovno uspostaviti ritam izlazaka, kontakata i aktivnosti.
Ako tuga i povlačenje traju dugo i osoba više ne uspijeva normalno funkcionirati, važno je potražiti i stručnu pomoć.
„Nemojte čekati vikend ili blagdane“
Na pitanje što bi poručio obiteljima koje možda nisu svjesne koliko njihov poziv ili posjet znače starijoj osobi, Novalić daje vrlo izravnu poruku.
Vrijeme koje odvojimo za roditelja, baku ili djeda nije izgubljeno vrijeme. Kratak razgovor može biti njihov najvažniji trenutak u danu.
Starije osobe često imaju potrebu razgovarati, ispričati istu priču još jednom ili podijeliti uspomenu. Umjesto da ih požurujemo, važno ih je saslušati.
Ne treba čekati savršen trenutak kada ćemo imati sat vremena slobodno. Ponekad je dovoljno petnaest minuta, telefonski poziv ili kratki posjet.
Jer ono što je nama možda samo mali dio dana, starijoj osobi može biti najvažniji kontakt koji će tog dana imati.
Briga za starije počinje malim stvarima
Usamljenost starijih osoba nije problem koji može riješiti samo obitelj, samo institucija ili samo lokalna zajednica. Potrebna je mreža podrške u kojoj svatko ima svoju ulogu.
Obitelj daje bliskost, lokalna zajednica stvara mogućnosti za uključivanje, udruge pružaju prostor za druženje, stručnjaci mogu pomoći kada se pojave ozbiljnije teškoće, a volonteri mogu biti most između generacija.
No sve počinje od jednostavne stvari – od toga da primijetimo čovjeka pokraj sebe.
Možda je to starija susjeda koju danima nismo vidjeli. Možda je roditelj koji sve češće govori da mu je dosadno. Možda je baka koja svaki put kada nazovemo pokušava što dulje zadržati razgovor.
Zato poruka nije samo „brinimo o starijima“.
Poruka je: razgovarajmo s njima, uključimo ih, pitajmo ih za mišljenje, omogućimo im da budu aktivni i pokažimo im da su još uvijek važan dio naše zajednice.
Jer starost ne bi trebala značiti povlačenje iz života. A briga za starije osobe nije samo pitanje skrbi – to je pitanje dostojanstva, pripadnosti i kvalitete života.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Bjelovar.info – magnific.com
