Povodom 19. tjedna psihologije, koji se ove godine obilježava pod motom „Čuvajmo mentalno zdravlje“, u Obiteljskom centru PS Bjelovarsko-bilogorska održano je predavanje „Razvojni mentalni sklop“. Riječ je o predavanju čiji je cilj bio poticanje na promišljanje o važnosti mentalnog zdravlja, osobnog razvoja i načina na koji naša uvjerenja oblikuju svakodnevno ponašanje, odnose i životne izbore.
Predavanje je bilo otvoreno za građane, a okupilo je zainteresirane roditelje, odgojno-obrazovne djelatnike i sve one koji žele bolje razumjeti kako način razmišljanja utječe na naš odnos prema uspjehu, neuspjehu i izazovima s kojima se susrećemo tijekom života.
Na početku predavanja je mag. psih. Ivana Mihotić Sekovanić detaljnije pojasnila sam pojam mentalnog sklopa i razliku između dvaju osnovnih pristupa razmišljanju – statičnog i razvojnog.
– Kada pristupamo problemu, možemo imati statični ili razvojni mentalni sklop, a oba se odnose na ono što vjerujemo o našim sposobnostima, talentima, inteligenciji. Statični mentalni sklop se odnosi na unutarnji glas koji kaže: „Moje sposobnosti su urođene i ne mogu ih mijenjati“, dok razvojni mentalni sklop kaže: „Uvijek nešto napraviti, promijeniti svoje sposobnosti nabolje.“ Razvojni mentalni sklop je više povezan s uspjehom jer ako smo uvjereni da se možemo mijenjati i poboljšati, onda ćemo se i ponašati u skladu s tim – započela je mag. psih. Ivana Mihotić Sekovanić.
Osvrnula se i na rezultate istraživanja koja pokazuju kako način razmišljanja može utjecati na životne ishode.
– Razna istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju razvojni mentalni sklop češće postižu uspjeh. To je malo paradoksalno zato što njima uspjeh nije najvažniji, već se više usmjeravaju na svoje interese, osobni razvoj i učenje – pojasnila je Ivana Mihotić Sekovanić.
Objasnila je i kako se statični i razvojni mentalni sklop razlikuju u odnosu prema uspjehu i neuspjehu.
– U statičnom mentalnom sklopu je najvažniji dojam kakav ćemo ostaviti pred drugima i hoćemo li biti bolji od drugih – u stvarnom životu ili na društvenim mrežama. Što znači da nećemo riskirati da se osramotimo pred drugima i nastojat ćemo skrivati svoje ranjivosti. Osobe s razvojnim mentalnim sklopom smatraju da svi griješe, ne bježe od vlastitih pogrešaka jer vjeruju da iz neuspjeha uče i nastavljaju dalje snažniji. U razvojnom mentalnom sklopu nas neuspjeh ne definira kao osobu, a u statičnom mentalnom sklopu nas definira i zato ga se bojimo – kaže Mihotić Sekovanić.
Naglasila je i kako mentalni sklop nije urođena osobina, već skup uvjerenja koja se mogu mijenjati.
– Mentalni sklop je uvjerenje o tome mogu li se naše sposobnosti mijenjati ili ne. To nije osobina, poput emocionalnosti, upornosti ili otvorenosti. Osobine su rezultat utjecaja urođenih karakteristika i utjecaja okoline – ne možemo uvijek promijeniti koliko nam je reaktivan živčani sustav. Ali uvjerenja i misli uvijek možemo mijenjati – istaknula je.
Posebno se osvrnula na to kako se mentalni sklop može uočiti kod djece, osobito kada se suoče s novim izazovima.
– Kod djece primjećujemo reakciju na nove zadatke ili izazove. Neka djeca na nove, teže puzzle odgovaraju iz razvojnog mentalnog sklopa „Ajmo probat, ovo bi moglo biti zabavno“, ili pak odbiju izazov iz statičnog mentalnog sklopa jer se zapravo boje neuspjeha. Iskustvo pokazuje kako su bistra djeca, koju često pohvaljujemo da su pametna, u većem riziku od razvijanja statičnog mentalnog sklopa. Zato je važno više pohvaljivati trud i proces, a manje inteligenciju – potvrđuje.
Istaknula je i važnost reakcije odraslih na dječje pogreške i neuspjehe.
– Bitno je kako se ponašamo kada djeca pogriješe, kada se ne ponašaju savršeno, kada se zaprljaju, strgaju igračku, dobiju lošu ocjenu ili kada se posvađaju ili opsuju, kažu ružne riječi. Ako se uplašimo da to znači da je dijete krenulo „krivim putem“ reagirat ćemo iz straha i propustit ćemo priliku da djecu podučimo kako ispraviti pogrešku. Moramo kratko i jasno objasniti kakvo ponašanje nije prihvatljivo i što idući puta mogu napraviti drugačije – pojašnjava.
Govoreći o tome što najviše utječe na razvoj mentalnog sklopa kod djece, naglasila je ulogu važnih osoba iz njihova okruženja.
– Poruke koje dolaze od važnih članova obitelji, odgojiteljica i učitelja, a kako su sve stariji i od vršnjaka. Moramo biti svjesni da i razni influenceri i youtuberi oblikuju dječja uvjerenja. Važno je osvijestiti jesu li to poruke koje naglašavaju vrijednost truda i učenja iz grešaka ili su to kritike kojih ćemo se bojat. – dodaje.
Također je istaknula da je djeci važno jasno i konkretno objašnjavati poruke koje im želimo prenijeti.
– Dječji mozak je u razvoju i u mlađoj dobi je više izraženo konkretno mišljenje. To znači da naše poruke moraju biti konkretne, tj. da djeci moramo kratko i jasno ponavljati da je u redu pogriješiti te ih podučavati kako postupati u situacijama neuspjeha – naglašava.
Govoreći o tome kako prepoznati promjene u mentalnom sklopu kod djece, istaknula je da se one često vide kroz odnos prema izazovima.
– Možemo promatrati hoće li dijete izbjegavati teže zadatke i nove izazove ili će se ipak usuditi riskirati neuspjeh. Kada se odluče pokušati nešto novo, važno je da to primijetimo i pohvalimo – ističe.
Naglasila je i da roditelji te odgojno-obrazovni djelatnici često prvi primijete promjene u dječjem ponašanju.
– Roditelji, odgojiteljice i učitelji obično dobro uočavaju promjene kod djece. Ako ih uočene promjene zabrinjavaju i traju nekoliko mjeseci, preporučuje se konzultirati se sa stručnjakom mentalnog zdravlja – naglašava.
U nastavku je govorila i o odnosu biološkog potencijala i okoline u razvoju pojedinca.
– Naš potencijal je jednim dijelom biološki određen, no manifestacija tog potencijala ovisi o našim iskustvima i okolinskim faktorima. Možemo utjecati na to hoćemo li razviti vlastiti potencijal u većoj ili manjoj mjeri – kaže.
Dotaknula se i povezanosti mentalnog sklopa sa samopouzdanjem, osobito u situacijama neuspjeha.
– Puno toga utječe na razvoj samopouzdanja i možemo se osjećati samopouzdano i sa statičnim, i s razvojnim mentalnim sklopom. No pitanje je možemo li održati samopouzdanje u situacijama neuspjeha. Istraživanja su pokazala kako osobe s razvojnim mentalnim sklopom ostaju samopouzdane i kada pogriješe ili dožive neuspjeh, dok se kod osoba sa statičnim mentalnim sklopom samopouzdanje tada bitno smanji. Zašto? Jer kod razvojnog mentalnog sklopa neuspjeh predstavlja putokaz prema tome što moramo poboljšati. A kod statičnog mentalnog sklopa neuspjeh nas definira kao neuspješnu osobu, što djeluje demotivirajuće – pojašnjava.
Istaknula je kako naša uvjerenja mogu utjecati čak i na fiziološke reakcije organizma, primjerice na način na koji doživljavamo stres.
– Istraživanja su odavno pokazala kako naša uvjerenja mogu djelovati na fiziološke odgovore tijela. Isto vrijedi i za naša uvjerenja o stresu, ono što vjerujemo o stresu može djelovati na to kako ga doživljavamo. Tako možemo vjerovati da je stres loš za nas, što je naravno djelomično točno. Radi se o distinkciji između onog kroničnog, intenzivnog stresa ili čak nasilja te onog svakodnevnog stresa koji je dio života. To su stresovi s kojima se moramo znati nositi. Ali ako smo uvjereni da nam stres samo otežava život, tijelo će reagirati s lučenjem veće količine stresnih hormona. S druge strane, možemo smatrati da je stres izazov, da će nam pomoći u svladavanju svakodnevnih problema, što će rezultirati skroz drugačijom stresnom reakcijom u tijelu – objašnjava.
Mag. psih. Ivana Mihotić Sekovanić okupljenima je približila koncept mentalnog sklopa te objasnila zašto je način na koji razmišljamo o vlastitim sposobnostima, talentima i mogućnostima za napredak ključan za osobni razvoj. Tijekom predavanja govorila je o razlikama između statičnog i razvojnog mentalnog sklopa, o tome kako se takva uvjerenja formiraju već u djetinjstvu te kakvu ulogu u tome imaju roditelji, odgojitelji, učitelji i druge važne osobe iz okoline. Poseban naglasak stavila je na način na koji reagiramo na pogreške i neuspjehe – kako kod djece, tako i kod odraslih – te na važnost poticanja znatiželje, pokušaja i učenja kroz iskustvo.
Sudionici su imali priliku čuti i rezultate brojnih istraživanja koja pokazuju da ljudi s razvojnim mentalnim sklopom češće postižu uspjeh jer su spremniji učiti, preuzimati izazove i ustrajati unatoč poteškoćama. Govorilo se i o povezanosti mentalnog sklopa sa samopouzdanjem, odnosom prema stresu te o tome kako naša uvjerenja mogu utjecati čak i na fiziološke reakcije organizma. Predavanje je također otvorilo pitanja o tome kako prepoznati razvojni ili statični način razmišljanja kod djece, kako ga poticati u odgoju i obrazovanju te kako odrasli svojim primjerom i porukama mogu oblikovati način na koji djeca doživljavaju vlastite sposobnosti.
Foto: Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
