U osnovnim školama se, u odnosu na 2019. godinu, češće nudi voće i povrće, u napitke se dodaje manje šećera, ali postoji nedostatak neujednačenost školske prehrane među regijama, pokazalo je to istraživanje o prehrani učenika koje su proveli HZJZ i UNICEF.
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ured UNICEF-a za Hrvatsku su u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece izradili izvješće pod nazivom „Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.“.
Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedenih u dva navrata, 2019. i 2023., a predstavili su ga jučer, 16. listopada, na 80. Svjetski dan hrane.
Drugi smo u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini.
– Nepravilna prehrana jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj mnogih kroničnih nezaraznih bolesti koje su danas najčešće u svijetu. Promjena prehrambenih navika koje kod nas nisu najbolje, kao ni prehrambenog stanja djece, gdje smo drugi u Europi po prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, predstavlja težak i multidisciplinaran posao u kojem trebamo svi sudjelovati – rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Željelo se istražiti je li se situacija promijenila s obzirom na to da je 2023. godine donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka.
– Godine 2023., kad je donesena odluka o sufinanciranju školskih obroka, željeli smo saznati što se promijenilo i kakva je situacija na terenu – rekla je nutricionistica iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Ivana Šimić koja je predstavila istraživanje.
Nejednakost u školama
Jedan od nedostataka je, kaže, što kvalitetno organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim školama.
– Iako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane – kazala je.
Istraživanje je pokazalo da 40 posto područnih škola ima drugačiju prehranu od matičnih, a djeca zaslužuju jednake uvjete, dodala je. Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji, odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.
Što se tiče provedbe smjernica, razlike su također velike.
– Neke škole i osnivači su vrlo angažirani, dok druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke. Potrebno je najprije urediti infrastrukturu i zaposliti stručni kadar kako bi se smjernice mogle provoditi – kazala je Šimić.
Baci se oko 15 % hrane
Istaknula je i da je zabilježen pozitivan trend. Iako su sokovi i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani, njih nudi oko 65 posto škola što nije u skladu sa smjernicama, primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća.
– 22 posto škola svakodnevno nudi voće, a 23 posto povrće učenicima – stoji u istraživanju.
Šimić je kazala da je to rezultat višegodišnjeg rada na promicanju pravilne prehrane. Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15 posto pripremljene hrane, najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima.
Potreba za dodatnim ulaganjima
Svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama, a 37 posto škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike „Živjeti zdravo“, dok dodatnih 51 posto to čini djelomično, uz prilagodbu.
Istraživanje je pokazalo i da su potrebna dodatna ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručna podrška kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama.
Izvor: index.hr
Foto: perplexity.ai
