Obilježena je godišnjica prvog ustaškog masovnog zločina nad Srbima iz okolice Bjelovara koji se dogodio 28. travnja 1941. godine u Gudovcu. Komemoracija i vjerski obred održani su u petak, 28. travnja na Spomen – području u Gudovcu, gdje su okupljeni odali počast poginulim žrtvama.
Podsjetimo, preobraćeni u ustašku postrojbu, pripadnici Seljačke zaštite tada su po nalogu ustaškog pukovnika i zapovjednika nadzorne službe tog režima, Eugena Dide Kvaternika dan ranije uhitili 195 stanovnika sela Gudovac, Velikog i Malog Korenova, Prgomelja, Bolča, Klokočevca, Tuka, Stančića i Breze te ih idućeg jutra strijeljali u Gudovcu.
Na dan obljetnice, žrtvama su se između ostalih poklonili rodbina i prijatelji, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Bartol Šimunić, u ime Srpskog narodnog vijeća, saborski zastupnik Boris Milošević, predstavnici Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara, Savez antifašističkih boraca, Srpsko narodno vijeće grada Bjelovara, Vijeće srpske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Bjelovara.
– Prošle godine poslao sam jednu poruku misleći kako će se nešto promijeniti, nažalost u proteklih godinu dana se ništa nije promijenilo. Evo samo prije nekoliko dana kao saborski zastupnik mogao sam svjedočiti opet kako pojedinci radi ostvarivanja nekih uskogrudnih, malih interesića u dnevno političke svrhe, opet se igraju s lako zapaljivim šibicama, plamićkima koji mogu vrlo brzo postati plamen mržnje. I to nije dobro i odavde osim što ćemo odati dužni pijetet i komemorirati sve nedužne žrtve moramo poslati snažnu poruku. Mi koji smo tiha većina moramo glasnoj manjini poslati snažnu poruku da se odupiremo ovakvim zločinima bez obzira od kojeg totalitarističkog režima oni dolazili, kazao je bjelovarski gradonačenik.
Hrebak je također istaknuo da će osobnim primjerom kao gradonačelnik ići u smjeru da barem Bjelovar bude jedna mala oaza mira, tolerancije i multikulturalnosti.
– Čovjek čovjeku ne smije biti neprijatelj. Moramo gajiti multikulturalnost, moramo gajiti drugačije, ne smijemo u čovjeku gledati kao se zove i preziva, je li na ić ili ak. Moramo mi biti upravo ti koji će ne samo odavati počast žrtvama, već svakodnevno u svojim aktivnostima, bilo društvenom angažmanu, ili u političkom životu ili u književnosti, slati poruke kako se zlo ovdje više ne bi dogodilo. Mi ćemo u Bjelovaru manjine gledati kao naše bogatstvo, naše građane, a ne kaa nekoga koga treba maknuti. U takvom dobrom raspoloženju želim vjerovati da takva vremena dolaze i da više nikada čovjek čovjeku neće biti neprijatelj, naglasio je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
Okupljenima se obratila i zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, Marija Jungić.
– Na ovom mjestu prije 82 godine dogodio se užasan zločin u kojem su pobijeni nedužni ljudi. Danas smo došli izraziti pijetet prema tim ljudima, odati im počast i pokloniti se njihovoj žrtvi. To je naša civilizacijska obveza jer to nedužne žrtve svakog zločina zaslužuju. Dužni smo to činiti i to upravo činimo. No, još je važnije da svi zajedno izrazimo jasnu i nedvosmislenu osudu ovog zločina počinjenog ovdje u Gudovcu, ali i svakog drugog počinjenog zločina bio on ustaški, komunistički ili bilo koji drugi. Zločin je zločin bez obzira tko ga i u čije ime ga je počinio, i treba ga osuditi. Zašto kažem da je to još važnije? Pa zato što samo jasnom osudom svakog zločina doprinosimo stvaranju ozračja potrebnog za izgradnju zdravijeg i pravednijeg društva kakvom težimo. Naš je cilj graditi društvo u kojem će se poštovati dostojanstvo svakog čovjeka, svake osobe bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku, rasnu, spolnu ili bilo koju drugu pripadnost i uvjerena sam da nitko od nas danas nema nikakvih dvojbi oko tog cilja kao ni težnji za njegovo ostvarenje. I zato s ovog mjesta moramo poslati jasnu poruku da se ovakva zlodjela više nikada ne smiju dogoditi. Ne smijemo imati nikakvih dilema, ovo što je ovdje učinjeno je zlo koje treba osuditi. Kao ljudi i kao kršćani pozvani smo boriti se protiv tog zla i nikako ne smijemo dopustiti da nas zavara činjenica da je taj zločin počinjen prije 82 godine, poručila je zamjenica župana te dodala da je nažalost puno sličnih zločina počinjeno i kasnije u našoj bližoj povijesti, a što je još gore događaju se i danas.
– Na svu sreću više ne na području naše Hrvatske, no to nas ne smije zavarati. Činjenica je da mi danas živimo u slobodi i demokraciji, ali ne smijemo zaboraviti kako smo do toga došli. Moramo imati na umu da je puno krvi proliveno za ovo što mi danas uživamo. Upravo ta žrtva svih onih koji su dali svoje živote za slobodu u kojoj živimo mora nam svima biti trajna motivacija da ustrajemo u borbi za još bolje i pravednije društvo, društvo u kojem će se iznad svega poštovati ljudski život, pravo i dostojanstvo svakog pojedinca. Vjerujem da smo svi svjesni svoje odgovornosti i da ćemo svi zajedno ustrajati u toj borbi ne samo zbog nas samih, nego prije svega zbog naše djece i naših unuka. Sigurna sam da im svi želimo da žive u miru i ljubavi i da nikada ne dožive ovakva i slična zlodjela. U toj nadi i s tom porukom ću i završiti, svima nam želim svako dobro!, kazala je.
U ime Dokumente i Antifašističke lige, obratila se Vesna Teršelić.
– Poštovani dragi i drage, kao da nas ove godine ima više, a voljela bi da nas bude i više iz različitih generacija. Važno je okupljati se na mjestu stradanja Gudovčana i važno je razmišljati što još možemo napraviti kako bi pamćenje prenijeli mladim generacijama. U prošloj godini se povećao broj škola, učenika i učenica koji su posjetili spomen područje Jasenovac i nadam se da će tako biti i idućih godina. Pitam se koliko škola dolaze na ovo mjesto? Nažalost, iza nas je 30 godina u kojima se više krivotvorila povijest, nego pamtila. Rekla bi da smo sada na dobrom putu i da se rade aktivni koraci. Jako je važno da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdvojilo sredstva kako bi učenici osnovnih i srednjih škola posjetili Jasenovac, ali je važno radite te korake i lokalno, poručila je Teršelić.
U ime Saveza antifašista, skupu se obratio Nenad Nekvapil.
– Ne možemo i ne smijemo šutjeti prema zločinu koji je napravljen prema našim sugrađanima. O njemu trebamo glasno govoriti i nikad ga ne zaboraviti, a žrtve se uvijek sjećati. Teško je pojmiti užase, patnje i boli žrtava ovog mjesta, a još teže silinu mržnje činitelja tog sramotnog čina, naglasio je Nekvapil te dodao da je svatko od nas odgovoran za ono što čini, ali i za ono što ne čini. Također je dodao da se nada da nikada više neće stradati mali ljudi zbog nekakvih velikih ideologija.
U ime Srpskog narodnog vijeća, svima se obratio saborski zastupnik Boris Milošević.
– Ovdje se dogodio jedan strašan zločin, To je bio prvi organizirani masovni zločin u NDH-a. Taj zločin koji se dogodio nije se dogodio slučajno jer nakon ovog zločina uslijedili su drugi masovni zločini. Opće poznato je da su Židovi u NDH-a nosili oznaku sa slovom „ž“ na svom rukavu, a malo poznato je da su prvih dana, upravo ovdje u Bjelovaru, Srbi morali nositi traku na kojoj je bilo odštampano „Srbin“ i tako označenima se nagovijestila sudbina narednih četiri godine, kazao je Milošević te poručio svima da čuvamo dostojanstveno uspomenu na žrtve.
U sklopu komemoracije, vjerski obred održao je bjelovarski paroh Stefan Maksimović, grubišnopoljski Slaven Jovičić i Dragan Topić, paroh u Narti.
– Oprostiti, ne zaboraviti kažem zbog ne daj Bože da istovremeno gajimo osjećaj mržnju ili osvetu, nego prije svega ne zaboraviti u molitvi da nam se ovakve stvari više nikada ne dešavaju nigdje. Našim mlađima treba prenositi da bi poučeni ovim nemilim iskustvom izbjegli takve situacije u našoj budućnosti. Neka im budemo uzor, poručio je bjelovarski paroh Stefan Maksimović te dodao kada neki pojedinac ili pojedince učini neku gnjusnu stvar kao što je ova, nikako to ne smijemo generalizirati, nikako to nije odraz jednog naroda, već isključivo onog pojedinca i onih pojedinaca koji su to učinili.
Margareta Maja Fabičević iz Bjelovarskog kazališta je tijekom komemoracije govorila stihove poeme “Jama” Ivana Gorana Kovačića.
