Nastava i učenje ne moraju nužno biti dosadni, potvrdila je to Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar Danima slobodne nastave. Prepoznatljiv je to projekt u obrazovnom sustavu koji je u Bjelovaru započeo 1993. godine. Tako je pionirski pothvat prerastao u suvremeni obrazovni model. Ove je godine održano čak 16 zanimljivih predavanja na kojima su sudjelovali zainteresirani učenici, ali i brojno građanstvo.
DRUŠTVENE MREŽE, OPASNOST ILI…?
Veliku pozornost mladih privuklo je predavanje „Društvene mreže, opasnost ili…?“ koje je održala Branka Dropulić Vukić, mag. oec. s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koja radi kao asistentica na katedri za marketing te izvan fakulteta kao psihoterapeut. Istaknula je kako se na društvenim mrežama možemo puno slobodnije ponašati nego u „stvarnom“ svijetu.
– Mi u online svijetu imamo jako niske ulazne i izlazne barijere. Možemo se puno slobodnije ponašati u odnosu na to kako se ponašamo u stvarnom svijetu – pojasnila je Branka Dropulić Vukić navodeći primjer online kupnje gdje napunimo košaricu i onda odustanemo od kupnje te kako to skoro nitko ne bi napravio u stvarnosti – započela je Branka Dropulić Vukić.
Velika je razlika kako se ponašamo u digitalnom svijetu, a kako u stvarnom svijetu te se poteže pitanje utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje. Kako su društvene mreže i mentalno zdravlje u korelaciji?
– Istraživanja su pokazala da što više koristimo društvene mreže to one više utječu na naše mentalno zdravlje. Fascinantan je taj način komunikacije te mi kao roditelji, edukatori zapravo ne znamo simbole komunikacije u tom svijetu. To je ono što stvara ogromnu opasnost. Mi zapravo danas nemamo pojma kakvim ste vi sve opasnostima izloženi – navodi predavačica uz navođenje primjera mini serije „Adolescence“ koja je izazvala veliku pozornost, a koja govori upravo o mentalnom zdravlju mladih.
Sam dizajn društvenih mreža je napravljen prema uzoru na slot mašine u kockarnicama što predstavlja problem jer stalno očekujemo nešto novo.
– Kada ja sada ponovno refresham naslovnicu što ću dobiti? Stalno je nešto novo. Ne samo da je novo i da svaki put kada refreshamo dobijemo nešto novo nego je to sadržaj koji je relativno lako probavljiv. Nama ne treba jako veliki kognitivni napor da ga konzumiramo. Mozak voli lagano, jednostavno i poznato – pojasnila je Branka Dropulić Vukić te naglasila kako nisu samo mladi u problemu sa zadržavanjem fokusa.
Osim dizajna društvenih mreža dotaknula se i onoga što dobivamo kroz njih.
– Kada nešto objavimo na društvenoj mreži češće joj se vraćamo, refreshamo zato što dobivamo validaciju. Kada vidimo koliko nas ljudi podržava, mi zapravo dobivamo informaciju koliko nas ljudi podržava kroz taj sadržaj – pojašnjava.
Društvene mreže imaju svoje pozitivne i negativne strane, a najbitnije je naučiti kako ih koristiti.
– Nije poanta da mi bježimo iz vremena u kojem živimo. Život u kojem živimo jesu društvene mreže i tehnologija. Nije da to ne bismo trebali, nego je pitanje na koji način ih ispravno koristiti. Nama su društvene mreže donijele puno toga dobroga. Omogućile su nam da se povežemo, nude jako puno sadržaja koji je koristan – istaknula je predavačica Branka Dropulić Vukić.
Pojasnila je, iz vida psihoterapeutkinje, s kakvim se mentalnim problemima mladi susreću.
– U principu nisu neki teži psihički poremećaji jer s time se ne smijemo baviti, to treba uputiti na psihološke procjene ili psihijatrijsko liječenje. Javljaju se kraća razdoblja sniženog raspoloženja, problemi kod donošenja odluka, nošenje s iznenadnim situacijama te je to ono što često stvara frustraciju jer volimo tu iluziju kontrole. Većinom se bavimo time kako postići zadovoljstvo životom što znači: Generalno sam okej i mogu imati bolje i loše dane – kaže predavačica i psihoterapeutkinja.
Velika je razlika u životu mladih nekad i danas.
– Danas postoji više izvora informacija te mislim da mladi puno više zapravo preispituju stvari, što je dobro. Ali opet s druge strane mislim da smo izgubili jedan generalni kompas vrijednosti te kompas toga što je dobro. Tu društvene mreže imaju jako velik utjecaj, zato što vidimo samo jedan lijepi aspekt života i sada se stvorilo to, da život uvijek mora biti ugodan i lijep. Zapravo rastemo kroz neugodnosti i teške situacije, te stres. Nošenje s tim rezultira onime koliko smo zadovoljni, a koliko nismo jer onda znamo biti i dobro – ističe Branka Dropulić Vukić.
Mladi danas žive u svom vremenu i potrebno je razumjeti ih.
– Rekla bih da jesu i da su oni danas dio svog doba. Druga je stvar koliko ih mi razumijemo. Ja isto sve manje razumijem svoje studente jer su mi sve dalje generacijski. Mislim da je i na jednima i na drugima potez. Mi se moramo prilagoditi načinima komunikacije te onome što je njima zanimljivo i oni, na neki način, dati nama šansu. Mislim da tu imamo još jako puno prostora u komunikaciji – naglašava.
Važno je ostati otvoren u stvarnom svijetu te komunicirati probleme.
– Samo bih rekla da se obraćaju ljudima koji su oko njih, da se ne zatvaraju u sebe te da su roditelji tu s najboljom namjerom. Svaki roditelj želi dati najviše što može. Učitelji su isto tu za njih. Neka to ne ignoriraju. Trebamo se u stvarnom svijetu otvoriti ljudima koji su tu za nas. Mislim da često predvidimo koliko zapravo često imamo podrške – poručila je Branka Dropulić Vukić.
KAKO PREPOZNATI MEDIJSKE MANIPULACIJE?
Osim društvenim mrežama, danas smo svakodnevno okruženi medijima te bombardirani vijestima s raznih strana. Upravo je o ovoj temi u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar govorio prof.dr.sc. Igor Kanižaj, predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu koji je održao predavanje „Kako prepoznati medijske manipulacije?“.
– Vi ste danas dobili jako puno podataka. Ti podaci nemaju smisla ako ne postaju informacije. Informacije nemaju smisla ako ne postaju znanje. Znanje je zapravo krajnji cilj koji želimo ostvariti dok smo u ovoj školi. Volio bih da odete još korak dalje, da možete prepoznati odnose i to staviti u svoj život te se onda razlikovati od svojih vršnjaka i da vas na kraju netko ne može prevariti – započeo je predavanje Igor Kanižaj.
U današnjem vremenu jako puno minuta i sati posvetimo društvenim mrežama i medijima.
– Vi to ne možete usporediti s nekim prošlim generacijama, ali možete kada razgovarate sa svojim roditeljima. Onda vam oni prigovaraju koliko ste dugo na mobitelu. To je ogromna količina minuta koje mi posvetimo brojnim aplikacijama u danu. Svi smo iscrpljeni i sve vodi u jedan informacijski kaos. Nikada nismo imali toliku količinu izloženosti informacijama kao što imamo danas. Mi ne možemo znati kuda će to sve otići – naglašava Igor Kanižaj.
Osim društvenih mreža i medija, poteže se pitanje korištenja umjetne inteligencije.
– Siguran sam da je dio vas koristio ChatGPT. Volio bih da u ovom uzrastu znate puno više od njega i da ga ne koristite naivno. Također, tu je jako velik komercijalni interes. Moramo znati da su aplikacije umjetne inteligencije zapravo pristrane. Tek smo na početku izazova s kojima se susrećemo – naglasio je predavač te učenicima prezentirao nekoliko primjera iz kojih su trebali prepoznati lažnu fotografiju ili audiozapis.
Predavač se približavanjem ove važne teme poslužio brojnim primjerima iz medija koji su pokazali kako mediji mogu manipulirati te da informacije ne treba olako prihvaćati.
– Volio bih da prepoznate manipulacije. Mi ne čitamo do kraja, brzo skrolamo. Svašta se radi da bi se privukla vaša pažnja. Želi se zaraditi na vašoj pažnji, na vremenu koje posvećujete sadržaju – istaknuo je Igor Kanižaj uz primjere lažnih vijesti na koje su brojni „nasjeli“.
Kako bi privukli pažnju na ne tako bitne vijesti, mediji u naslovima često koriste usklike, zamjenice, metafore i imperative.
– Kada vidite naslove koji izgledaju ovako to je u pravilu mamilica. Često se dovodimo u pitanje da se netko igra s našom neizvjesnošću. Volio bih da takve vijesti prepoznate – naglasio je Igor Kanižaj.
Dani slobodne nastave u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar još su jednom pokazali kako obrazovanje može biti zanimljivo i korisno. Predavanja o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje te prepoznavanju medijskih manipulacija potaknula su mlade na kritičko promišljanje i odgovornije korištenje tehnologije. Ključna poruka predavača bila je važnost razumijevanja vlastitog vremena, razvijanja medijske pismenosti te jačanja stvarnih međuljudskih odnosa i komunikacije.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.
Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
