Istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) ponovno potvrđuje da mladi u Hrvatskoj korupciju vide kao glavni društveni problem, ali ih najviše motivira na iseljavanje ekonomska situacija. U istraživanju iz 2024., koje predstavlja nastavak ranijih studija iz 2012. i 2018. godine, bilježi se rast nezadovoljstva i želje za odlaskom, a sve više mladih razmišlja o dugoročnom iseljenju, piše portal srednja.hr.
Anketa, provedena putem online upitnika na uzorku od 717 mladih u dobi od 14 do 29 godina, otkriva ključne strahove mladih – nezaposlenost i slab zdravstveni sustav. Zabrinutost zbog slabljenja demokracije im je, međutim, daleko manje izražena. Većina mladih u prosjeku se politički svrstava u blagi desni centar, s izraženim antagonizmom prema suprotnim političkim strankama, dok istovremeno pokazuju veću otvorenost prema LGBTQ zajednici i pravu na abortus. No, prema rezultatima istraživanja, porasli su strahovi vezani uz izbjeglice i rat.
Jedan od najvažnijih zaključaka studije odnosi se na veću spremnost mladih na političku participaciju u neformalnim oblicima, poput volontiranja i online peticija, iako se i dalje drže distancirano od institucionalne politike. Istraživačica Anja Gvozdanović i Blanka Smoljan iz FES-a u razgovoru su istaknule da mladi prepoznaju političku situaciju kao problematičnu, no odlazak u inozemstvo prvenstveno povezuju s vlastitim ekonomskim poteškoćama. Posebno zabrinjava i rast pesimizma prema budućnosti – čak 40,8% mladih smatra da je društvena budućnost mračna, što je veliki porast u odnosu na 2018. kada je taj postotak iznosio samo 10%.
Dok se broj mladih koji žive u nesigurnim uvjetima smanjuje, zadovoljstvo obrazovnim sustavom opada, pogotovo među studentima diplomskih i doktorskih studija, kao i onima izvan obrazovnog sustava. Sve više mladih izražava sumnju u transparentnost visokog obrazovanja – čak 65% ih smatra da postoji korupcija u visokoobrazovnim institucijama.
Na društvenim mrežama desne stranke privlače pozornost mladih kratkim i jasnim porukama koje nude jednostavna rješenja, što se poklapa s većim skretanjem mladih udesno. Smoljan naglašava da mladi često nemaju potpuno povjerenje u demokratske institucije – tek polovica ih vjeruje institucijama poput Crkve, medija ili policije. “Pitanje je što mladi podrazumijevaju pod demokracijom,” primjećuje Gvozdanović, uz opasku da mnogi gledaju na demokraciju kao na jednostavan izborni proces.
Izvješće zaključuje kako bi Hrvatska trebala raditi na jačanju socio-ekonomske stabilnosti i vladavine prava kako bi mlade preusmjerila iz privatne sfere u aktivno društveno i političko djelovanje.
Izvor: srednja.hr
Foto: Bjelovar.info-arhiva