U Kulturnom centru Rovišće danas je održana javnozdravstvena akcija kojoj je cilj bio podizanje svijesti o važnosti prevencije i ranog otkrivanja te pravovremenog liječenja šećerne bolesti. Savjetovanje, besplatno mjerenje glukoze u plazmi i arterijskog tlaka Općina Rovišće organizirala je u suradnji s Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatskim liječničkim zborom, Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Poliklinikom Medikol.
Načelnik Slavko Prišćan nije krio zadovoljstvo odazivom građana, a govorio je i o ovim opasnim bolestima čijih rizika mnogi nisu ni svjesni.
– Ne samo dijabetes, pretilost je bolest koja zahvaća Hrvate i možda premalo vodimo brigu o tome. U razgovoru s prijateljima liječnicima koji vikendima dolaze na naše ruralno područje kako bi se malo opustili, došli smo na ideju i dogovorili smo ovakvu akciju jer znamo da je šećer tihi ubojica i preventiva je vrlo važna. Odlučili smo se organizirati ovu akciju, pozvali smo ljude iz udruga da dođu, obavijestili smo ljude i šire od naše općine i zaista sam oduševljen ovim odazivom jer očigledno ljudi kad im se da poticaja, vode brigu o svom zdravlju, a to je vrlo važno kako bismo spriječili bolesti, ali i kako bi spriječili trošak državi na liječenje što možda ne bi bilo potrebno da se naprave ovakve akcije – naglasio je Prišćan.
Dr. med. Marin Deškin, specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije s dijabetologijom iz Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar rekao je više o cilju akcije.
– Ovo je jedna akcija kojoj je cilj kod naoko zdravih ljudi otkriti neke nepoželjne čimbenike kardiovaskularnog rizika. To je povišena glikemija odnosno dijabetes, arterijska hipertenzija, lipidogram uz određene stvari koje se mogu mijenjati, a to je fizička aktivnost, regulacija tjelesne težine i prekid pušenja. Ciljna skupina su naoko zdravi, a ne nužno bolesni ljudi, primarna prevencija da odgodimo nepoželjne događaje kao što su srčani i moždani udar i još neke komplikacije.
Govorio je i o stanju na području Bjelovarsko-bilogorske županije.
– Što se tiče naše županije, prevencija dijabetesa je negdje praktički deset posto, smatra se da imamo nešto više od deset tisuća pacijenata u županiji. Detektirano je približno polovica toga, sad je nešto malo bolja dostupnost što se tiče sekundarne zdravstvene zaštite, ali potrebno je istaknuti da je temelj liječenja dijabetesa primarna zdravstvena zaštita, obiteljska medicina koja odmah uvodi terapiju pri dijagnozi uz dijetetski režim. Nekad se čekalo neko vrijeme da se pokuša nešto ovako ili onako, no sve to ne odgađa dijetetski režim u smislu fizičke aktivnosti i ovih stvari koje smo nabrojali, ali apsolutno zahtijeva odmah uvođenje terapije od koje imamo koristi. Htio bih naglasiti da liječenje dijabetesa nije samo spuštanje glikemije, nego je to istovremeno liječenje krvnih žila, bubrega i srca. Naši ishodi nisu numerički, naši ishodi su smanjenje stope neželjenih događaja – napominje dr. Deškin.
Razgovarali smo i s liječnicom iz Rovišća, dr. Martinom Čukman-Dugandžić.
– Ja u Rovišću radim od 2014. godine. U mojoj ambulanti trenutno imam oko 1600 pacijenata. Mi se dosta dobro držimo što se tiče statistike. Trenutno u ambulanti imamo registrirano blizu 160 oboljelih od šećerne bolesti. Dosta dobro se trude i dosta su dobro izregulirani, ali me brinu oni neotkriveni. Ako znamo da je u Hrvatskoj prošle godine bilo više od 380 tisuća registriranih oboljelih od šećerne bolesti i procjenjuje se da je još oko 100 tisuća neotkrivenih i onda mi je jako drago da se organiziraju ovakve akcije da otkrijemo još te pacijente koji ne znaju da boluju od šećerne bolesti – istaknula je.
Prvi korak nakon dijagnoze je savjetovanje.
– Svakom pacijentu dajemo preporuke i brzo ih naručimo na kontrolu pa se vidi kako se oni toga pridržavaju, za svakog pacijenta se traži najbolje rješenje – kaže. Zanimalo nas je kakvo je stanje s hipertenzijom.
– U Rovišću uglavnom imam starije, kronične bolesnike, no sve više i kod mladih ljudi otkrivamo hipertenziju, pogotovo zato što su izloženi velikom stresu na radnom mjestu. Danas ljudi puno, puno rade i jako su opterećeni i moram priznati da baš puno vidimo mladih ljudi s hipertenzijom – ističe dr. Čukman-Dugandžić.
Otkrila je i dolaze li ljudi često s molbom da im se prepiše lijek Normabel.
– Ljudi su možda malo i u strahu od tih lijekova jer još vlada jedna stigma, a možda nije ni rješenje da odmah krenete na takve lijekove, pogotovo kod mlađih osoba. Trebalo bi naći nekakav balans između privatnog i poslovnog života da se uspije smanjiti taj stres – navodi te dodaje kako su stresu kod ljudi doprinijela pandemija covida-19 u kojoj su se ljudi međusobno manje družili i često bili izolirani.
U Rovišće je stigao i Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
– Hrvatsko katoličko sveučilište ima dva studija iz područja biomedicinskih znanosti što možda mnogi ne znaju. Imamo studij medicine sada treću godinu i studij sestrinstva već više godina s više generacija diplomiranih sestara. Ovi svi suorganizatori s medicinske strane su zapravo ili naše nastavne baze ili suradnje ustanove. Profesor Lakarić je i profesor na Medicinskom fakultetu našega sveučilišta tako da se rodila jedna ideja onih koji već znaju našu općinu i često ovdje dolaze da napravimo zajedno ovu javnozdravstvenu akciju. To smo u dogovoru sa župnikom dogovorili između dvije mise kad je najviše ljudi ovdje da pomognemo da se otkriju i spriječe nove bolesti, da ljudi malo vide kako stoje s problematikom šećera. To nije moja domena, ali duhovno i tjelesno zdravlje idu zajedno – naglasio je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Svoj doprinos javnozdravstvenoj akciji dao je i dr. pulmolog Dino Pavičić.
– Odaziv je velik i to mi je drago jer se pokazalo kako smo i pretpostavljali da ljudi imaju često povišen tlak, a da to ni ne znaju. To je jako važno zbog prevencije i zbog uzimanja terapije redovito. Također mnogi imaju i povišen šećer, a da nisu znali. Prevencija dijabetesa je jako važna jer on, osim što djeluje na brojne organske sustave, on je i tihi ubojica jer ga ljudi uglavnom ne osjete i zato je važno da smo danas napravili ovu akciju. Ljudi su se odazvali, zadovoljni su i pričaju o svojoj terapiji, jako lijepo. Neki imaju nereguliran tlak i dijabetes, ali zato smo tu da oni to vide, osvijeste i da znaju da trebaju posjetiti svog liječnika opće medicine ili specijalistu – kazao je dr. Pavičić.
Nažalost, situacija u Hrvatskoj nije baš pohvalna.
– Situacija u Hrvatskoj je relativno loša s obzirom na to da ima jako puno neprepoznatog dijabetesa i hipertenzije. Nije puno gore nego u Europskoj uniji, ali to su stvari koje se danas lako sprečavaju, produžavaju kvalitetu života i životni vijek na vrlo jednostavan način, s jednom ili dvije tablete ljudi danas žive 80-90 godina, s takvim tlakom i takvom razinom šećera projekcija je daleko niža. S jeftinim metodama možemo poboljšati kvalitetu i duljinu života – napomenuo je dr. Pavičić.
U akciju se uključila i Poliklinika Medikol iz Zagreba čija je ravnateljica dr. Ivanka Trstenjak Rajković rekla više o toj ustanovi.
– Poliklinika Medikol je jedna od tri najvećih privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Ima 18 registriranih djelatnosti, pružamo zdravstvenu uslugu skoro pa na svim poljima, od ginekologije, oftalmologije, neurologije, radiologije… Imamo ugovor s HZZO-om za otprilike 30 posto djelatnosti i to već godinama unatrag, oko 15 godina. Nama je Core biznis radiologija, magnet, CT, ultrazvuk i PCT dijagnostika – nabrojala je te pojasnila kakva je to PCT dijagnostika.
– PCT nije dijagnostika preventivna, s njezinom pomoći se ne dijagnosticira bolest. Ona je dijagnostika kod već postavljene dijagnoze, u 90 posto slučajeva se koristi za onkološke pacijente, već kod dokazanog karcinoma ona nam je nezaobilazna zato što snimanjem situacije unutar tijela dobijemo informaciju je li kemoterapija ok, treba li je mijenjati, učinak liječenja, je li situacija za operaciju bez kemoterapije ili je metastatska proširena bolest koja treba određen vid i planiranje – objasnila je dr. Ivanka Trstenjak Rajković.
Suradnja s Rovišćem vrlo je uspješna.
– Jako smo lijepo primljeni, jako smo zadovoljni. Odaziv je primjeren, javnozdravstvena akcija mjerenje šećera i krvnog tlaka, ekipa je na nivou. Daju savjete i ugovaraju pretrage za ljude koji su nereguliranog šećera. Dijabetes je postao javnozdravstveni problem – poručila je te dodala kako se on razvija već kod djece koja su mu također sklona zbog neaktivnosti, nezdrave prehrane i genetike.
Predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, dr. Dario Rahelić otkrio je statističke podatke o učestalosti šećerne bolesti u Hrvatskoj.
– Nažalost, u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku imamo više od 330 tisuća osoba sa šećernom bolešću, no procjenjuje se da još 250 tisuća osoba sa šećernom bolešću ne zna da je ima. Ni vaša županija nije ni po čemu različita. Vrlo često ljudi koji imaju svijest da mogu imati šećernu bolest su na ovakvim akcijama, problem je veći s ljudima koji nemaju tu svijest i jedino što možemo je ljude pozvati na ovakve javnozdravstvene akcije preventivnih i sistematskih pregleda jer jedino tako možemo otkriti šećernu bolest – rekao je.
SIMPTOMI BOLESTI
Govorio je i o nekima od simptoma ove bolesti.
– Ljudi obično misle da moraju imati učestalo žeđanje, mokrenje, gubitak tjelesne mase kao glavne simptome, no najčešće se to ne događa jer se ti simptomi događaju onda kada osoba sa šećernom bolešću ima visoke vrijednosti glikemije, odnosno koncentraciju glukoze u plazmi visoku, iznad deset, a tome prethodi nekoliko godina relativno malo povišenih sedam do devet milimola po litri kad nemaju nikakvih simptoma, a komplikacije se već razvijaju. Mi nerijetko vidimo danas da pacijenti koji budu primljeni u bolnicu zbog srčanog infarkta, moždanog udara, oštećenja vide, ranice na stopalu imaju šećernu bolest za koju nisu znali ili su je negirali. Većina ljudi ipak zna da ima malo povišene vrijednosti glukoze u krvi i kažu da su to bile granične vrijednosti, no one su dovele do toga da ta osoba ostane bez noge, dobije infarkt ili moždani udar i tada je puno teže kontrolirati njihovu glikemiju, pogotovo ako se još razvije oštećenje bubrežne funkcije, kada smo limitirani jer najčešće ipak liječimo prekasno – tvrdi dr. Rahelić.
Za rad s pacijentima kaže da uvijek mora biti prisutna dvosmjerna komunikacija.
– Ako mi osobama koje otkriju da imaju šećernu bolest uvjerimo koliko je ta bolest ozbiljna i opasna, oni će se ipak pridržavati i doći će. Ako je netko pod kontrolom liječnika, on će se pridržavati pravilne prehrane, tjelovježbe, uzimat će terapiju. Mi danas imamo vrlo razvijeni e-karton i ponosan sam da mogu reći da osobe sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj imaju sve moguće lijekove, svu modernu tehnologiju. Ako već to imamo, onda to trebamo koristiti. Nažalost, većina pacijenata ne postiže ciljeve liječenja zato što otkriju prekasno svoju bolest, ne pridržavaju se ne farmakoloških mjera. One su jednako važne, ako ne čak i važnije od redovitog uzimanja terapije, a još imamo veći problem u onoj populaciji koja ima rizik za razvoj šećerne bolesti i tu možemo najviše napraviti – istaknuo je te dodao kako su u najvećem riziku od obolijevanja od dijabetesa pretile osobe, koje neredovito vježbaju i nepravilno se hrane. Ako se uspije utjecati na njih, smanjit će se porast broja oboljelih, no pritom je ključ uspjeha prevencija te pravovremeno otkrivanje i liječenje bolesti.
– 20 posto proračuna HZZO-a troši se samo za liječenje jedne bolesti, šećerne bolesti, od toga 80 posto za liječenje kroničnih komplikacija – upozorio je dr. Rahelić dodavši kako su ovakve javnozdravstvene akcije ključne kako bi se ljudima osvijestio problem te im se pravovremenom reakcijom omogućio duži život i bolja kvaliteta života.
