Svake godine se 26. lipnja – Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama obilježava diljem svijeta se s ciljem podizanja razine svijesti o problemu ovisnosti. Suradnjom svih relevantnih čimbenika na međunarodnoj i nacionalnoj razini želi se upozoriti javnost na problem raširenosti zlouporabe droga.
Danas su politike prema drogama kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene s nizom izazova koji se reflektiraju u novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga, kao i poliuporabi više različitih supstanci istovremeno. Potražnja za drogama i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.
Svjetsko izvješće o drogama 2024. Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) sadrži najnoviju analizu globalnih, regionalnih i subregionalnih procjena i trendova u potražnji i ponudi droga te prema navedenom izvješću, podaci upućuju kako je proizvodnja metamfetamina u Zlatnom trokutu u jugoistočnoj Aziji porasla, nadmašujući proizvodnju tradicionalnih opijata poput heroina i opijuma. Dostupnost kokaina u svijetu dosegla je rekordnu razinu tijekom 2022. godine, s više od 2 700 tona proizvedenog kokaina, što je 20 % više u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, Afganistan je zabilježio drastičan pad proizvodnje opijuma nakon zabrane 2022. godine, što se može odraziti na pojavu novih i potentnijih tvari na globalnom tržištu. Zabilježen je pad globalnih zapljena metamfetamina, dok tržišta na Bliskom i Srednjem istoku te u jugozapadnoj Aziji kontinuirano rastu, a Afrika postaje sve važnija ruta za međunarodnu trgovinu drogom. U 2022. gotovo 292 milijuna ljudi koristilo je droge, što je 20 % više nego prije deset godina. Samo jedna od 11 osoba s problemom ovisnosti o drogama bila je zabilježena u tretmanu, što predstavlja pad u odnosu na 2015. U 2022. godini, oko 7 milijuna ljudi globalno je bilo u kontaktu s policijom zbog kaznenih djela povezanih s drogama, pri čemu je dvije trećine tih slučajeva otpalo na uporabu ili posjedovanje droga. Nedavne promjene u zakonodavstvu o drogama, poput legalizacije kanabisa za nemedicinsku uporabu u nekim državama, utječu na povećanje uporabe droga. Primjerice, u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje je legalizirana nemedicinska uporaba kanabisa, došlo je do porasta štetne uporabe kanabisa.
Na razini EU, prema zadnjim podacima Europskog izvješća o drogama za 2024. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kanabis (oko 8 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) i kokain (oko 1,4 % odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) najčešće su konzumirane droge u Europi. Trendovi u odnosu na liječenje ovisnosti pokazuju nam kako je u EU u blagom padu broj osoba liječenih zbog uporabe opijata te porast osoba koje ulaze u sustav tretmana zbog konzumacije stimulansa. U izvješću se ističe sve veća prijetnja moćnih sintetskih droga, novih mješavina i promjenjivih obrazaca uporabe droga u Europi. Dostupnost raznovrsnih i visoko potentnih psihoaktivnih tvari povećava zdravstvene rizike za korisnike, uključujući smrtonosna trovanja. Politoksikomanija, bilo da uključuje uporabu benzodiazepina zajedno s opioidima ili kokaina s alkoholom, postala je uobičajena i dodatno komplicira intervencije i liječenje. Sintetski opioidi, posebno nitazeni, rastuća su prijetnja s visokim rizikom od trovanja, dok su zapljene kokaina dosegle rekordne razine, utječući negativno na javno zdravlje. Tržište kanabisa također se mijenja, s porastom moćnih proizvoda i novim zakonodavnim pristupima u nekoliko zemalja.
Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 % ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3 % na 11.2 %). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9 % ispitanika.
Prema podacima Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari, u sustavu liječenja ovisnosti o drogama u Hrvatskoj je 2023. registrirano 5.875 osoba liječenih zbog ovisnosti o drogama, od kojih je 566 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opioidima, tijekom 2023. godine na liječenju su bile 4.662 osobe, od kojih je 121 bilo liječeno prvi put. Od svih liječenih, 79,3 % osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti te je prisutan rast udjela osoba liječenih zbog uporabe kokaina i psihostimulansa, što slijedi trend EU. Od ukupnog broja osoba na liječenju bilo je 82 % muških te 18 % ženskih osoba, dok je prosječna dob bila 41,7 godina, s time da je u tretmanu bilo 130 maloljetnika. Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).
U koordinaciji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kontinuirano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama. U tom kontekstu poseban naglasak je stavljen na procjenu kvalitete projekata koji se provode u području prevencije ovisnosti u skladu s EU standardima, pružanje podrške u provedbi znanstveno utemeljenih preventivnih programa, provedbu programa oporavka i rehabilitacije putem Projekta resocijalizacije, jačanju kompetencija stručnjaka putem sustavnih edukacija o znanstveno utemeljenim prevencijskim i tretmanskim praksama te aktualnim međunarodnim i EU standardima, izradu smjernica, standarda i protokola za osiguranje kvalitetne provedbe intervencija. Pored navedenog, provode se i brojni znanstveno istraživački projekti u praćenju određenih segmenata kompleksne problematike droga, a značajni napori usmjeravaju se i na uvođenje inovativnih programa smanjenja štete za korisnike droga te na pravovremeno uočavanje i praćenje pojave novih psihoaktivnih tvari i povezanih zdravstvenih rizika kroz nacionalni Sustav ranog upozoravanja.
Cilj šire društvene akcije koja će se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga provoditi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, a kroz edukacije i preventivne aktivnosti informirat će se javnost o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti, a ujedno i poslati poruka roditeljima o načinima prevencije ovisnosti i prepoznavanju rizičnih faktora koji mogu ukazivati na pojavu ovisnosti u obitelji.
S ciljem informiranja javnosti o ovom problemu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokrenuta je Info linija za ovisnosti namijenjena pružanju informacija kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatne telefonske linije 0800 200 070, mobitela 091 46 83 070 (uključujući Viber i WhatsApp) i e-maila ovisnosti@hzjz.hr. Pored navedenog, otvoren je i poseban web Portal o ovisnostima koji na jednom mjestu objedinjuje sve ključne informacije vezane uz javnozdravstvene aspekte povezane s ovisnostima, kako za stručnjake tako i za širu javnost.
Izvor: hzjz.hr
Foto naslovna: Freepik
Foto: hzjz.hr
