Zajedničkom inicijativom Međunarodnog ureda za epilepsiju i Međunarodne lige protiv epilepsije nastao je Međunarodni dan epilepsije koji se od 2015. godine obilježava svakog drugog ponedjeljka u veljači kako bi se promovirala svijest o epilepsiji diljem svijeta. U Hrvatskoj je odlukom Hrvatskog sabora 17. listopada 2008. godine 14. veljače proglašen Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije.
Međunarodni dan epilepsije inicijativa je kojom se potiče provedba desetogodišnjeg Međusektorskog globalnog akcijskog plana o epilepsiji i drugim neurološkim poremećajima (2022. – 2031.) Svjetske zdravstvene organizacije (engl. Intersectoral Global Action Plan on Epilepsy and other Neurological Disorders, IGAP). IGAP je desetogodišnji plan koji obuhvaća specifičan strateški cilj za jačanje pristupa javnog zdravstva epilepsiji i dva globalna cilja sa zadatkom uklanjanja glavnih nedostataka u liječenju i uključivanju osoba s epilepsijom diljem svijeta:
- globalni cilj 5.1: do 2031. godine zemlje će povećati pokrivenost uslugama liječenja epilepsije za 50 % u odnosu na trenutačnu pokrivenost iz 2021. godine.
- globalni cilj 5.2: 80 % zemalja razvit će ili unaprijediti svoje zakonodavstvo s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava osoba s epilepsijom do 2031. godine.
Postizanje ovih globalnih ciljeva trebalo bi značiti bolji pristup osoba s epilepsijom zdravstvenoj skrbi, ali i veće koristi od povećane socijalne uključenosti u svim sektorima naših društava, u skladu s njihovim ljudskim pravima.
Ove godine na Međunarodni dan epilepsije pozivaju se sve osobe oboljele od epilepsije i njihovi bližnji da podijele svoju osobnu priču i iskustva, kako bi se steklo bolje razumijevanje utjecaja epilepsije u cijelom svijetu.
Jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti i pogađa ljude svih dobi. Više od 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju; gotovo 80 % njih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Epilepsija se očituje epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.
U RH gotovo 60 tisuća oboljelih
Prema podacima publikacije Učestalost vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj gotovo 60 tisuća osoba ima epilepsiju, a stopa prevalencije iznosi oko 1.500/100.000 stanovnika.
Uzroci nastanka bolesti i simptomi
Uzroci nastanka bolesti i simptomi izrazito su raznoliki: u dječjoj je dobi, prema učestalosti, najčešći uzrok porođajna, odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije, novotvorine ili tumori, dok su u odrasloj dobi najčešći uzrok moždani udari, ozljede glave, intoksikacije, odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga, tumori i infekcije. Premda je nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici, odgovorna za pojavu epileptičkih napadaja, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija). Kod bolesnika kod kojih se pretragama ne mogu ustanoviti oštećenja mozga, riječ je o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).
Liječenje
Liječenje epilepsije se započinje farmakološkom terapijom. U slučajevima u kojima se usprkos redovitom uzimanju odgovarajućih lijekova i dalje pojavljuju epileptički napadi, ponekad se primjenjuje neurokirurško liječenje. Vrsta liječenja ovisi o tipu napadaja i o rezultatu dijagnostičke obrade. Potrebne su redovite neurološke kontrole uz EEG snimanje, jer se nerijetko događa da se nakon određenog vremena mora promijeniti doza lijeka ili sam lijek.
Izvor: hzjz.hr
Foto: Canva
