Krpelji su najaktivniji tijekom proljeća, ranog ljeta i rane jeseni, a njihov ubod može prenijeti ozbiljne bolesti. Donosimo savjete kako se zaštititi, pravilno ukloniti krpelja i kada je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Boravak u prirodi tijekom toplijih mjeseci mnogima je omiljen način odmora i rekreacije, no uz šetnje šumama, livadama i parkovima dolazi i povećan rizik od susreta s krpeljima. Stručnjaci upozoravaju kako su krpelji najaktivniji tijekom proljeća, ranog ljeta i rane jeseni, kada im pogoduju više temperature i povećana vlažnost zraka.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešći je šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji može prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika Lyme borelioze, kao i virus krpeljnog meningoencefalitisa. U priobalju je češći pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može prenositi uzročnike mediteranske pjegave groznice.
Najčešće bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, dok su ostale bolesti poput mediteranske pjegave groznice i tularemije znatno rjeđe.
Krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmova te u niskom raslinju do jednog metra visine, a na čovjeka prelaze tijekom prolaska kroz vegetaciju. Najizloženiji su šumari, lovci, planinari, vojnici, izletnici, rekreativci i svi koji često borave u prirodi.
Kako se zaštititi?
Kako bi se smanjio rizik od uboda krpelja, preporučuje se:
- nositi odjeću dugih rukava i nogavica te zatvorenu obuću
- nogavice uvući u čarape
- birati svjetliju odjeću na kojoj se krpelji lakše uočavaju
- hodati obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje kroz gusto raslinje
- koristiti repelente protiv krpelja prema uputama proizvođača
- nakon boravka u prirodi presvući se, istuširati i detaljno pregledati cijelo tijelo.
Posebnu pozornost treba obratiti na područja iza ušiju, zatiljak, vrat, pazuhe, prepone, područje iza koljena i pupak. Kod djece se krpelji često pronađu na glavi jer se više igraju u travi.
Što učiniti ako pronađete krpelja?
Ako primijetite krpelja na koži, važno ga je ukloniti što prije jer se rizik od prijenosa zaraze povećava s vremenom koje provede pričvršćen za kožu.
Krpelja treba izvaditi pincetom, hvatajući ga što bliže koži te ga laganim i ravnomjernim povlačenjem izvući. Nakon uklanjanja mjesto uboda treba dezinficirati antiseptikom.
Stručnjaci upozoravaju da krpelja ne treba mazati uljem, alkoholom, kremama, lakom za nokte ili drugim sredstvima niti ga pokušavati spaliti, jer to može povećati mogućnost prijenosa uzročnika bolesti.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Nakon uboda nije potrebno odmah odlaziti liječniku, osim ako se u razdoblju od sedam do deset dana, odnosno najkasnije unutar četiri tjedna, pojavi karakteristično prstenasto crvenilo kože koje se širi, povišena temperatura, zimica ili drugi simptomi bolesti. Takvi znakovi mogu upućivati na Lyme boreliozu, koja se uspješno liječi antibioticima ako se na vrijeme prepozna.
Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa
Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji učinkovito cjepivo. Cijepljenje se preporučuje osobama koje često borave u područjima gdje je ova bolest prisutna, poput šumara, lovaca, planinara, vojnika, izletnika i drugih rekreativaca. O potrebi cijepljenja najbolje je savjetovati se s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo.
Stručnjaci poručuju kako nekoliko jednostavnih mjera opreza može značajno smanjiti rizik od uboda krpelja i omogućiti siguran boravak u prirodi tijekom ljeta.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor i foto: hzjz.hr
