Čekanje na pojedine specijalističke preglede u hrvatskom javnom zdravstvu dosegnulo je zabrinjavajuće rokove. Prema istraživanju koje je proveo portal kompare.hr, građani u nekim bolnicama na pregled čekaju i više od dvije godine, dok se isti pregled u privatnim klinikama može obaviti već za nekoliko dana.
Jedan od primjera dolazi iz Bjelovara, gdje se na prvi kardiološki pregled čeka čak 792 dana. U privatnim zdravstvenim ustanovama termin je moguće dobiti gotovo odmah.
Ogromne razlike između javnog i privatnog sustava
Istraživanje je usporedilo liste čekanja u javnom zdravstvu s prvim slobodnim terminima u privatnim klinikama u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli. Analizirani su prvi kardiološki pregled, holter EKG, ultrazvuk dojke i ultrazvuk abdomena.
Velike razlike posebno dolaze do izražaja kod dijagnostičkih pregleda. Tako se, primjerice, u KB Dubrava na ultrazvuk dojke čeka 477 dana, dok privatne klinike pregled nude već sljedeći dan.
Slična je situacija i u Puli, gdje se na prvi kardiološki pregled u Općoj bolnici Pula čeka 525 dana, dok privatne ordinacije pacijente primaju gotovo odmah.
Brži pregled, ali uz visoku cijenu
Brzina privatnog sustava ipak ima svoju cijenu. Cijene pregleda razlikuju se ovisno o gradu, klinici i opsegu usluge.
Ultrazvuk dojke, abdomena i holter EKG najčešće stoje između 50 i 100 eura, dok prvi kardiološki pregled može koštati od 70 do čak 160 eura, posebno ako uključuje dodatne pretrage poput EKG-a ili ultrazvuka srca.
Većina građana preglede plaća sama
Iako HZZO formalno omogućuje povrat “opravdanih troškova” kada pacijent ne može ostvariti pregled u medicinski opravdanom roku, iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata upozoravaju kako taj rok nije jasno definiran. Zbog toga većina građana privatne preglede financira vlastitim novcem.
Analiza navodi kako bi dodatno zdravstveno osiguranje za osobe mlađe od 40 godina, koje stoji oko 8,63 eura mjesečno, moglo pokriti navedene preglede, no velik broj građana tu mogućnost i dalje ne koristi.
Predsjednik uprave kompare.hr Teo Širola smatra kako je problem prije svega u nedostatku informacija.
– Ovi podaci jasno pokazuju sustav u kojem dostupnost zdravstvene skrbi nije jednaka za sve, već često ovisi o financijskim mogućnostima pojedinca. Paradoks je da rješenje za smanjenje jaza postoji, ali ga koristi tek mali broj ljudi – istaknuo je Širola.
Brzina liječenja sve više ovisi o novčaniku
Hrvatski zdravstveni sustav tako sve više funkcionira kroz dva paralelna modela – jedan u kojem se na pregled čeka mjesecima ili godinama te drugi u kojem se do zdravstvene usluge dolazi gotovo odmah, ali uz značajan trošak.
Takva situacija sve češće otvara pitanje jednakosti pristupa zdravstvenoj zaštiti i dostupnosti liječenja građanima bez obzira na njihove financijske mogućnosti.
Cijelu analizu pročitajte na portalu kompare.hr.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Foto: Ilustracija
