-Kvalitetna i standardizirana edukacija djelatnika u sustavu hitne medicine usklađena s postojećim europskim smjernicama, izrazito je važna kako bi svi životno ugroženi pacijenti imali jednaku hitnu medicinsku skrb, bez obzira na to u kojem dijelu Hrvatske žive“, istaknula je na završnoj konferenciji europskog projekta Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med.
Na završnoj konferenciji koja je okupila predstavnike Ministarstva zdravstva, akademske zajednice, županijskih zavoda za hitnu medicinu, objedinjenih hitnih bolničkih prijema, stručnih društava iz područja hitne medicine i druge, predstavljeni su rezultati projekta koji HZHM provodi od 2018. godine. U okviru projekta održane su 62 edukacijske vježbe kojima je educirano preko 1600 djelatnika hitne medicinske službe (HSM), dok su još dvije održane zasebno za nacionalne instruktore. Samo iz Bjelovarsko-bilogorske županije educirano je 47 djelatnika, od čega 35 iz izvanbolničkog te 12 iz bolničkog HMS-a.
Projekt Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine vrijedan gotovo 9,5 milijuna kuna, sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020. Pokrenuo ga je HZHM zbog uočene izražene fluktuacije radne snage u djelatnosti hitne medicine, ali i specifičnih radnih uvjeta, velike odgovornosti i stresnih situacija, kojima su djelatnici HMS-a svakodnevno izloženi.
Glavni cilj projekta bio je ulaganje u razvoj znanja, vještina i kompetencija djelatnika HMS-a kako bi se unaprijedila zdravstvena zaštita u RH i poboljšao pristup visokokvalitetnim uslugama u djelatnosti hitne medicine. Osim toga, ovom sustavnom i intenzivnom edukacijom, HZHM je nastojao financijski rasteretiti županijske zavode za hitnu medicinu i objedinjene hitne bolničke prijeme kako bi sredstva namijenjena edukaciji navedene ustanove mogle preusmjeriti u ulaganja u opremu, prostor i slično.
Prateći europske smjernice i primjere dobre medicinske prakse, HZHM je u sklopu projekta, a u suradnji s 19 stručnjaka u području hitne medicine, osmislio i izradio pet edukacijskih programa kojima je obuhvatio sva radilišta u ovom segmentu zdravstva kako bi sve koji ulaze i rade u sustavu što prije educirali za potrebe zbrinjavanja hitnih pacijenata. Tako je za doktore te medicinske sestre i tehničare u izvanbolničkom HMS-u ukupno održano 28 edukacijskih vježbi, za medicinske dispečere i za vozače u izvanbolničkom HMS-u po deset vježbi, dok je za radnike koji provode trijažu u djelatnosti hitne medicine te za medicinske sestre i tehničare u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima održano po sedam edukacijskih vježbi.
Vježbe su osmišljene tako da osiguravaju dovoljno vremena za usvajanje novih znanja i vještina zahvaljujući praktičnom radu i simulaciji stvarnih situacija i stanja s kojima se djelatnici HMS-a susreću na svojim radnim mjestima. Za svaki edukacijski program izrađen je priručnik, dok je za 75 instruktora, koliko ih je pomoglo realizirati ovaj projekt, osmišljen nastavni materijal, a nabavljeni su i novi modeli za vježbanje kliničkih vještina. Izvor: Hrvatski zavod za hitnu medicinu
