Tijekom posjeta Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs osvrnuo se na aktualne izazove hrvatskog obrazovnog sustava, među kojima su rezultati učenika na međunarodnim testiranjima, smanjenje čitalačke i matematičke pismenosti te pitanje organizacije i trajanja školovanja.
Govoreći o razvoju odgoja i obrazovanja, istaknuo je potrebu da se na izazove suvremenog života odgovara sustavnim promjenama koje uključuju učenike, učitelje i roditelje. Posebno se osvrnuo na rezultate PISA testiranja, koji posljednjih godina pokazuju pad u brojnim zemljama. Hrvatska je pritom zadržala svoje mjesto na rang-listama, ali je ostvarila manji broj bodova nego ranije.
– Ukupno je došlo do pada rezultata na PISA testiranjima generalno u svijetu. Mi smo, u principu, na rang listama zadržali više-manje svoja mjesta kada govorimo o nekom prosjeku, ali smo po broju bodova lošiji. Dosta drugih zemalja ima jednaki trend – započeo je Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih pri posjeti Bjelovarsko-bilogorske županije.
Govoreći o mogućim razlozima takvih rezultata, ministar je naglasio kako PISA testiranja nije moguće promatrati kroz jedan jedini pokazatelj. Potrebno je, istaknuo je, analizirati različite segmente obrazovanja i promatrati promjene koje su se posebno intenzivirale nakon pandemije koronavirusa.
– Analize takvog stanja su višeznačne. PISU nije tako jednostavno interpretirati, treba uzimati segment po segment te ga dodatno uspoređivati i analizirati i vidjeti što jest, a što nije u skladu s nekim trendovima. No, generalno gledano tu je pad čitalačke pismenosti i pad matematičke pismenosti koji pokazuju manje-više sve zemlje. Kod nas je on nešto jače izražen. Trend se pojavljuje naročito u drugom dijelu iza COVID-a kada se cijela priča orijentira puno više prema upotrebi ekrana nego izravnog učenja – pojašnjava ministar Fuchs.
Upravo se pitanje odnosa djece prema ekranima i klasičnom učenju nametnulo kao jedan od važnih izazova suvremenog obrazovanja. Fuchs smatra da tehnologija ne može zamijeniti izravni rad s učenicima, osobito kada je riječ o razvijanju čitalačkih i interpretativnih vještina.
– To govori da s učenicima treba više raditi izravno – da moraju čitati, razumijevati i interpretirati, a ne skidati neke stvari s ekrana te dobiti gotovo servirane informatičke sadržaje – naglašava Fuchs.
Jedan od razloga zbog kojih se razmatra drugačija organizacija školskog vremena, prema riječima ministra, jest i broj sati koje učenici provode u nastavi. U tom je kontekstu ponovno istaknuo koncept cjelodnevne škole, koji bi trebao omogućiti veći broj sati nastave, osobito iz ključnih predmeta.
– Ono što smo ranije uočili, pa smo se i zbog toga opredijelili na koncept cjelodnevne škole, je značajno manji broj sati nastave provedene u školi u odnosu na sve druge zemlje. Mi smo po broju sati, kada ih kompariramo s prosjekom OECD-a, odnosno onih zemalja koje se nalaze blizu standarda, naši učenici imaju gotovo četiri tisuće sati nastave godišnje manje nego drugi. Samim time imaju i nešto sati manje, kao što je to hrvatskog i matematike – po jedan sat tjedno najmanje – upozorava Fuchs.
Cjelodnevna škola pritom je predstavljena kao jedan od načina na koji bi se postojeća satnica mogla proširiti, posebno u predmetima poput hrvatskog jezika i matematike. Ministar je pritom naglasio da hrvatski učenici, unatoč manjem broju sati nastave u usporedbi s mnogim drugim zemljama, ostvaruju rezultate koji se ne mogu promatrati samo kroz broj nastavnih sati.
– Na tome se i zasniva ideja cjelodnevne škole da bi se satnica pojačala u tim predmetima. Kada sve to uzmete u obzir – to nije dobro, ali reći ću da su naši učenici još i jako dobri u odnosu na druge koji imaju značajno više sati, a pali su jednako tako – dodaje Fuchs.
U nastavku se otvorilo i pitanje mogućeg produljenja osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina. Fuchs je istaknuo kako je riječ o ideji koja se već dulje vrijeme razmatra, ali i da eventualne promjene ne bi trebale biti promatrane izdvojeno, već u sklopu šire reforme obrazovnog sustava.
– Možemo samo reći da su nam djeca inteligentnija te da nam učitelji rade dobro, no da je to dobro, naravno da nije. Treba proširiti obuhvat djece u učionicama i školama. Može se raditi na nekoliko načina. Jedna ideja devetogodišnjeg školovanja se provlači već dulje vrijeme. Je li to rješenje ili nije tu se moraju napraviti dodatne analize. Tu trebaju razne promjene – od kurikula do prostora, svega skupa… – pojašnjava ministar Fuchs.
Kada je riječ o organizaciji školske godine, ministar se osvrnuo i na duljinu ljetnih praznika, koji su u Hrvatskoj, prema njegovim riječima, među najduljima u usporedbi s drugim europskim zemljama. Pritom je upozorio da pojedinačne promjene poput pomicanja početka školske godine ne bi trebale biti promatrane kao konačna rješenja za složene probleme obrazovanja.
– Upravo uočavajući tu situaciju s manjkom broja sati, mi razmišljamo i koncipirali smo cjelodnevnu školu koja značajno poboljšava taj segment. Činjenica je i da naša djeca samo ljetne praznike imaju najdulje i najveće u odnosu na svoje kolege iz zemalja Europske unije. Svugdje u drugim zemljama ti praznici traju bitno kraće, mjesec dana manje nego što traju kod nas. Vidite da se svake godine kod nas pojavljuju oni razgovori da treba produžiti te da škola počne kasnije itd. To nisu rješenja, to su palijativne stvari koje ljudima padaju na pamet pa to pokušavaju plasirati te se onda javnost bavi i daje svoje sugestije – ističe Fuchs.
Na kraju je ministar naglasio kako se stanje u obrazovanju ne može procjenjivati na temelju samo jednog istraživanja ili pokazatelja. Za donošenje kvalitetnih odluka, prema njegovim riječima, potrebno je uzeti u obzir rezultate međunarodnih i nacionalnih testiranja, kao i državne mature, te na temelju cjelovite slike promišljati buduće promjene.
– Ako uzmete sve skupa na jednoj ozbiljnoj analizi, u kojoj PISA testovi, ali i naši nacionalni testovi i državne mature vrijede, onda slika izgleda puno složenije i rješenja moraju biti dobro promišljena – zaključuje Fuchs.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Razvoj odgoja i obrazovanja – Djeca, mladi, učitelji, roditelji zajedno u izazovima suvremenog života
Foto: Bjelovar.info/Canva
