U Bjelovaru je održan znanstveno-stručni skup „Obrazovanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: analize i perspektive razvoja”, u sklopu kojeg je prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o važnosti didaktičke kulture škole i njezinu utjecaju na obrazovna postignuća učenika.
Predavanje pod nazivom „Didaktička kultura škole: nevidljiva snaga koja oblikuje uspjeh učenika” bilo je posvećeno ulozi školskog okruženja, nastavnih pristupa i odnosa između učitelja i učenika u stvaranju uvjeta za uspješno učenje.
Kolak je istaknuo kako na neke čimbenike koji utječu na obrazovne rezultate, poput ekonomske situacije, strukture obitelji i individualnih karakteristika učenika, nije moguće izravno utjecati. Zbog toga je naglasio važnost usmjeravanja na područja u kojima škole i nastavnici mogu napraviti promjenu.
– Postoje neke stvari na koje ne možemo utjecati, primjerice ekonomska slika. Ne možete utjecati niti na strukturu obitelji te na individualne karakteristike učenika s kojim radite. Treba se baviti onime što je moguće da mi učinimo. Pet temeljnih područja očitovanja kulture škole su: pedagoška kultura, organizacijska kultura, specifična školska kultura, kultura odnosa i didaktička kultura – započeo je prof. dr. sc. Ante Kolak.
Osvrnuo se i na rezultate nacionalnih ispita i državne mature, poručivši kako sama činjenica da se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji promišlja o obrazovanju i organiziraju skupovi posvećeni njegovu unapređenju predstavlja važan korak.
– U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ne trebate potonuti jer sama činjenica da promišljate jako o ovome te da ste organizirali skup na tu temu je već jedan jako dobar putokaz da ste na pravom putu – poručio je Ante Kolak.
ŠTO UČENICI PAMTE KAO NAJBOLJI NASTAVNI SAT?
Govoreći o iskustvima učenika, Kolak je predstavio istraživanje u kojem su sudionici zamoljeni da se prisjete svog najboljeg nastavnog sata. Odgovori su pokazali da se pozitivna iskustva često povezuju s ranijim obrazovnim razdobljima, ali i s nastavom koja izlazi iz uobičajenih okvira.
– Kada počinjem raditi didaktiku sa studentima onda ih zamolim da se prisjete svog najboljeg sata, odnosno koji bi nastavni sat proglasili najboljim. Kažu da im je najbolje iskustvo bilo u razrednoj nastavi pa predmetnoj nastavi, zatim srednjoj školi pa visokoškolskoj nastavi. No, ovdje su moguće različite interpretacije – pojašnjava Ante Kolak.
Odgovori sudionika istraživanja razvrstani su u pet kategorija. Među njima su pozitivno, motivirajuće i ugodno razredno ozračje, terenska nastava i promjena prostora u kojem se uči, aktivno sudjelovanje učenika, suradnja s drugim učenicima te drugačiji didaktički scenariji koji nastavu čine zanimljivijom.
– Kada su nam sudionici istraživanja rekli kako je izgledao taj nastavni sat smo sve odgovore podijelili u pet kategorija: razredno ozračje je bilo pozitivno, motivirajuće i ugodno, učenici su najbolji sat proglasili onim kada je došlo do terenske nastave, kada su išli u neki drugi prostor. Također smo sve odgovore mogli svrstati u kategoriju „bili smo aktivni“, četvrtka kategorija je ta da učenik nije radio sam već je surađivao s nekim drugim. Peta kategorija je bio didaktički scenarij gdje se nešto drugačije dogodilo – pojašnjava Ante Kolak.
UČITELJ KAO KLJUČAN ČIMBENIK USPJEŠNOG UČENJA
Jedno od pitanja u istraživanju odnosilo se na najvažniji čimbenik uspješnog nastavnog sata. Prema odgovorima sudionika, posebno se istaknuo učitelj, a njegova su obilježja potom razvrstana u nekoliko skupina kompetencija.
– Treće pitanje u istraživanju govori o tome koji je najvažniji faktor kada se uspješnost može dogoditi, a to je učitelj. Tu su imali slobodu opisati kakav je bio učitelj pa smo kasnije kategorizirali odgovore: osobna kompetencija, razvojna kompetencija, socijalna kompetencija, stručna kompetencija i akcijske kompetencije – kaže Kolak koji ističe kako su učenici izdvojili samo neke od opisa poput: zanimljiv, zabavan, interesantan, kreativan, komunikativan, susretljiv, ljubazan, veseo…
Važan dio predavanja bio je posvećen i emocijama koje prate nastavni proces. Kao česte reakcije učenika izdvojeni su dosada i strah, dok bi znatiželja trebala biti jedna od najugodnijih emocija povezanih s učenjem i sudjelovanjem u nastavnim aktivnostima.
– Ono što bi trebalo biti najugodnija emocija, vezana uz aktivnosti, je znatiželja. No, emocije vezane uz nastavu su najčešće dosada. To je najdominantnija emocija koja se javlja te to utječe na uspjeh učenika. Emocije vezane uz ishod bi trebale biti ponos, ali se nažalost ponekad zna pojaviti strah – ističe Ante Kolak.
JASNA KOMUNIKACIJA I OSJEĆAJ PRIPADNOSTI ŠKOLSKOJ ZAJEDNICI
Uz nastavne metode i emocionalno ozračje, Kolak je naglasio važnost načina na koji nastavnici prenose znanje. Jasnoća izražavanja i razumljivost sadržaja mogu pridonijeti boljem razumijevanju gradiva, ali i većoj uključenosti učenika u nastavu.
– Postoje četiri obilježbe razumljivosti koje nam u didaktičkoj moći mogu pomoći, a to je da budemo jednostavni, da u našem izlaganju bude raščlanjenost i red, kratkoća i jezgrovitost te poticajni dodaci – ističe Kolak.
Posebna pozornost posvećena je i stvaranju osjećaja pripadnosti školskoj zajednici. Takav se osjećaj, istaknuto je tijekom predavanja, ne razvija prisilnim zbližavanjem, nego zajedničkim uspjehom, suradničkim učenjem i međusobnim uvažavanjem.
Predavanje je zaključeno poticajem na kritičko promišljanje vlastite nastavne prakse i važnosti stvaranja poticajnog i uključivog školskog okruženja. U središtu takvog pristupa trebaju biti potrebe učenika, aktivno sudjelovanje u nastavi te odnosi koji omogućuju kvalitetnije učenje i razvoj njihovih potencijala.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Razvoj odgoja i obrazovanja – Djeca, mladi, učitelji, roditelji zajedno u izazovima suvremenog života
Foto: Bjelovar.info
