U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Agencije za elektroničke medije te Nacionalnog koordinacijskog odbora za provedbu mjera Akcijskog plana razvoja kulture i medija, u ponedjeljak je u Zagrebu održan zatvoreni dijalog s dionicima pod nazivom „Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija“.
Skup je okupio predstavnike europskih i nacionalnih institucija, regulatornih tijela, medija i novinarskih organizacija, a u središtu rasprave bio je Akt o digitalnim uslugama (DSA) te njegova primjena u kontekstu medija, digitalnih platformi i slobode govora.
Digitalne platforme promijenile medijski krajolik
U uvodnom dijelu sudionicima su se obratile Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, te Jasna Vaniček-Fila, nacionalna koordinatorica projekta „Novinari su važni“ Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije – piše Miroslav Edvin Habek/HINA.
Jasna Vaniček-Fila istaknula je kako su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenile medijsko okruženje, koje je danas, kako je rekla, gotovo neprepoznatljivo.
– Moramo dovesti u ravnotežu odnos velikih digitalnih platformi i medija. Uz DSA, tu je i Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji obvezuje velike platforme da u slučaju uklanjanja sadržaja o tome komuniciraju s medijima. Cilj je jasan – spriječiti širenje dezinformacija, ali i osigurati transparentnost postupanja platformi – naglasila je Vaniček-Fila.
DSA – pravila koja vrijede i online i offline
U sklopu stručnih izlaganja o Uredbi o digitalnim uslugama govorili su Milana Brkić iz Europske komisije, Lidija Antonić iz HAKOM-a te Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
Pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić istaknuo je kako je cilj skupa približiti medijima što DSA donosi i što se može očekivati u njegovoj primjeni.
– DSA je dugo očekivan propis jer prije njega regulacija sadržaja na internetu praktički nije postojala. Temeljno načelo je jednostavno: ono što je zabranjeno offline, treba biti zabranjeno i online. Akt se ne odnosi samo na govor mržnje i dezinformacije, već i na znatno širi spektar nezakonitosti – od dječje pornografije do povreda intelektualnog vlasništva – pojasnio je Maričić.
Dodao je kako postoji više načina uklanjanja nezakonitog sadržaja – od samoinicijativnog postupanja platformi putem algoritama, preko naloga nadležnih institucija poput DORH-a, MUP-a i Agencije za elektroničke medije, pa sve do prijava korisnika i tzv. pouzdanih prijavitelja.
Naglasio je i da HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, ne kontrolira sadržaj medija, već koordinira rad nadležnih institucija.
– Najviše pritužbi zaprimamo na velike internetske platforme, no za njih nije nadležan HAKOM, već Europska komisija – rekao je Maričić.
Europska komisija vodi 15 postupaka protiv velikih platformi
Savjetnica Europske komisije za Uredbu o digitalnim uslugama Milana Brkić otkrila je kako EK trenutačno vodi čak 15 formalnih postupaka protiv velikih internetskih platformi, uz više od 150 zahtjeva za dostavu informacija.
– Platformi X izrečena je kazna od 120 milijuna eura, a korisnici u Europskoj uniji osporili su više od 16 milijuna uklanjanja sadržaja na Meti i TikToku. Gotovo 35 posto tih uklanjanja bilo je poništeno i sadržaj je vraćen – istaknula je Brkić.
Neravnopravan položaj hrvatskih izdavača
Na probleme domaćih medija upozorio je i Ozren Kronja iz HUDI-ja, naglasivši neravnopravan odnos na tržištu digitalnog oglašavanja.
– Od ukupno 340 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja u Hrvatskoj, čak 240 milijuna odlazi Meti i Googleu. Hrvatskim izdavačima ostaje tek 100 milijuna eura – rekao je Kronja, dodavši kako su ključne obveze platformi veća transparentnost algoritama, jasniji izvještaji o moderiranju sadržaja te jača zaštita slobode i pluralizma medija.
Panel rasprava i otvoreni dijalog
U panel raspravi o slobodi govora i odgovornosti medija sudjelovali su Andrea Čović Vidović iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Melisa Skender iz Hrvatskog novinarskog društva, Domagoj Maričić iz HAKOM-a te Ivan Glavić, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika RH.
Zaključeno je kako je stalni dijalog između institucija, medija i digitalnih platformi ključan za stvaranje sigurnijeg, pravednijeg i transparentnijeg digitalnog okruženja, uz istodobnu zaštitu slobode izražavanja i novinarskog rada.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
