Nakon obilaska nove zgrade Opće bolnice Bjelovar, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar zdravstva Vili Beroš odgovarali su na novinarska pitanja.
Jedno od njih, postavljeno predsjedniku Sabora, bilo je vezano uz skoro obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Novinare je zanimalo je li točna informacija da će se mimohod gradom herojem odvijati u dvije kolone s obzirom da će se na njemu okupiti predsjednik Milanović, premijer Plenković te ministar obrane Banožić.
– Ne znam tko priča o dvije kolone, ali taj sasvim sigurno ne misli ništa dobro. Treba biti jedna kolona, to je takav dan koji nas povezuje, kad smo svi obvezni staviti i eventualne međusobne netrpeljivosti u drugi plan, to je dan kada se sjećamo žrtve Vukovara, simbola hrvatske slobode i otpora i očekujem da ćemo svi tamo biti zajedno. Pozvao sam na kraju sjednice Sabora sve zastupnice i zastupnike da dođu u Vukovar i u Škabrnju tako da ne vjerujem da će biti bilo čega što će narušiti dostojanstvo toga dana, istaknuo je Jandroković.
Ministar Vili Beroš govorio je o podatku da je covid-19 prošle godine bio najčešći pojedinačni uzrok smrti.
– Izloženi smo globalnoj pandemiji i bilo je izvjesno da će ona povećati stopu mortaliteta u RH kao što povećava i diljem svijeta. Mi smo se od početka priklonili načinu računanja mortalitetne statistike na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije svjesni tada da postoje određeno nerazumijevanje suštine problema. U jednom trenutku smo se odlučili ipak podrobnije analizirati tko je umro od, a tko je umro s covidom. Pogotovo je to postalo važno kad se promijenila mortalitetna slika bolesti i kad su počele dominirati neke druge podvarijanate virusa, one blaže koje su poglavito ugrožavale one starije. U tom kontekstu prilagodili smo se i imamo elemente koji ukazuju na broj preminulih od i s covidom, međutim proći će još dosta vremena da bi se u okviru evaluacije mortalitetne statistike napravili određeni proračuni tzv. viška smrtnosti. Proći će dvije-tri godine dok ne dobijemo te podatke. Ako mene pitate osobno, naravno da je bio očekivani ovaj porast mortaliteta, ipak je covid smrtonosna bolest i ponavljam da smo imali cijepljenje i mjere u RH koje su bile primjerene i balansirane koje mogu smanjiti tu stopu smrtnosti, poručio je Beroš te dodao kako je omikron i dalje oko nas, a dolaskom hladnijeg vremena raste opasnost od zaraze.
– Mi smo naš zdravstveni sustav nastojali prilagoditi, to smo i učinili i omogućili smo maksimalno za zbrinjavanje svih naših bolesnika. Moramo zaključiti da niti jedan pacijent u RH nije ostao bez potrebne pomoći. Isto tako, kao Ministarstvo zahtijevali smo od struke jer mi nismo ti koji provodimo politiku liječenja neke bolesti, zamolili smo struku da napravi određene smjernice već rano u početku te bolesti. Mislim da su te smjernice nedavno doživjele svoju petu reviziju. Prema tome, prilagođava se struka modernim stremljenjima i metodama liječenja ove bolesti, pratimo sve stručne dosege, okušavamo nabaviti sve lijekove koji su prisutni na tržištu i danas globalno i razmatramo one koji su na pomolu, u tijeku kliničkih ispitivanja, rekao je Beroš te dodao da na mortalitet utječu i brojni drugi čimbenici poput broja starijih, komorbiditeta, statusa debljine, statusa pušenja, dijabetesa i drugih bolesti.
Lijek oko kojeg se mjesecima lome koplja, Paxlovid, nema niti jedna bolnica u Hrvatskoj, istaknuo je Beroš.
– Niti jedna bolnica u RH nema lijek Paxlovid. Naši stručnjaci prate svjetske smjernice i implementiraju ih u okviru mogućnosti, i ne samo taj nego i neke druge lijekove. Kad je riječ o Paxlovidu i njegovoj nabavi, Hrvatska tu djeluje na tri fronta. Kao prvo i najvažnije, orijentirani smo zajedničkoj nabavi Europske komisije, međutim to nešto zapinje. Djelovali smo bilateralno i s Njemačkom i tu smo također došli do jednog stupnja gdje ne idemo dalje zahvaljujući najvjerojatnije proizvođaču lijeka. Ono što je najizvjesnije i što će se vrlo brzo realizirati i priprema se odluka Vlade na tu temu, to je da su bilateralni razgovori s proizvođačem lijeka, Pfizerom u završnoj fazi te vjerujem da ćemo vrlo brzo sklopiti ugovor o kupnji tog lijeka. Struka je to procijenila, mislim da je inicijalno riječ o deset tisuća doza, međutim nije Ministarstvo to koje određuje potrebe lijeka za hrvatsko tržište. Postoje stručna povjerenstva koja rade svoj posao kao što je postojalo povjerenstvo za procjenu nabave cjepiva u okviru HZJZ-a, naveo je.
Novinari su ministra tražili da komentira slučaj smrti novinara Vladimira Matijanića.
– Ministarstvo zdravstva je promptno nakon tog nemilog događaja organiziralo povjerenstvo neovisno najboljih stručnjaka u RH za pojedine teme koje je analiziralo sve navedene okolnosti oko te nesretne smrti i donijelo svoje mišljenje. Ministarstvo je prihvatilo to mišljenje, uočene su određene nepravilnosti koje su upućene na daljnje postupanje, upućene su na postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori, Hrvatskoj komori medicinskih sestara i tehničara i Županijskom državnom odvjetništvu. I ovih dana se ŽDO u Splitu referirao na tu temu. Iznimno je važno da načelno hrvatski zdravstveni sustav nije pogriješio u tom slučaju jer je bolesnik pregledan, obiteljska liječnica koja ga je pratila je u nekoliko navrata izdala uputnicu za hospitalizaciju i dala jasnu preporuku da se bolesnik hospitalizira, a izbor je svakoga od nas kako će se dalje ponašati. Tu nije bilo grubljih propusta. ŽDO u Splitu je reklo da je u tijeku dodatna evaluacija Medicinskog fakulteta u Zagrebu i nakon toga će se znati nešto više, sve u skladu s procedurom, ništa mimo toga, naglasio je ministar zdravstva.
Govorio je Beroš i o mladim studentima medicine koji su prije nekoliko dana u Ministarstvu razgovarali s državnom tajnicom o novoj reformi, odnosno Nacionalnom planu osnaživanja mladih liječnika koji će biti predstavljen u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 11. studenog.
– Bitna je komunikacija. Ti mladi ljudi apostrofiraju svoj strah prilikom početka obavljanja svoje djelatnosti. Mogućnost da se dodatno osnaže i da dobiju dodatne edukacijske vještine tijekom rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a prije dobivanja specijalizacije samo je njima na korist, kao i čitavom zdravstvenom sustavu, ali nećemo biti isključivi kao što to ova Vlada nikada nije niti je diskriminirajuća, dakle svima ćemo omogućiti na osnovu određenih kriterija da ako ne žele i ne moraju na rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukoliko su bili dobri studenti i imaju svoje radove na osnovu bodovanja koje je uvjet za dobivanje specijalizacije nego da mogu otići direktno na specijalizaciju. Ako mene osobno pitate, na temelju višedesetljetnog iskustva, takvo jedno iskustvo, bez obzira kada će dobiti specijalizaciju je neobično važno zbog njihove širine i načina razmišljanja, zaključio je ministar Beroš.
