U prostorijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo javno su predstavljeni novi rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Rezultati pokazuju da u Hrvatskoj 36,1 % djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Zabilježene su i spolne razlike. Prekomjerna tjelesna masa i debljina češće su zabilježene u dječaka – njih 38,5 %, u odnosu na 33,7 % djevojčica. Trendovi prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece ukazuju da učestalost ovog velikog javnozdravstvenog problema i dalje raste.
– Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prva dva kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. i 2018./2019. u kojima je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9 % te 35,0 % pokazuju nam da, baš kao ni druge europske zemlje, nismo na dobrom putu da ostvarimo cilj zaustavljanja porasta debljine u djece. Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Ta djeca imaju povećan rizik da u odrasloj dobi također imaju isti problem, što posljedično znači veći rizik oboljenja od drugih kroničnih nezaraznih bolesti čime raste i očekivani teret za zdravstveni sustav – naglašava prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6 %, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9 %, pri čemu valja napomenuti da u toj regiji čak 20,0 % djece, odnosno svako peto dijete ima debljinu. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine razlikuje se i s obzirom na socioekonomski status. Među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa zabilježena je viša učestalost ovog problema. Istraživanje je također pokazalo kako prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj je ona stvarno prisutna kod djece.
Rezultati pokazuju da 81,1 % osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da tek 3,1 % djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Tu si i zaslađeni sokovi kao najčešći izvor skrivenih kalorija u djece, a četiri i više puta tjedno ih pije svako četvrto dijete, njih 26,4 %. Iako je pandemija COVID-19 dovela do promjena u dnevnoj rutini djece, roditelji navode da se konzumacija različite hrane i pića u djece tijekom pandemije nije drastično promijenila te je samo oko 10 % roditelja izvijestilo o povećanoj konzumaciji voća i povrća te slatkih i slanih grickalica.
U aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta, jedan sat ili dulje prosječno provede velika većina djece, njih 93,5 %. Međutim, COVID-19 pandemija imala je velik utjecaj na tjelesnu aktivnost djece pa se tako za vrijeme pandemije kod otprilike svakog trećeg osmogodišnjaka smanjilo vrijeme provedeno u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3 % djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije COVID-19 uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Foto: Freepik
