Bilo da radimo u uredu, na gradilištu ili iz vlastitog doma, jedna nas stvar ne zaobilazi – stres. Nekad nas potakne na bolje rezultate, ali češće nas iscrpljuje, a njegov trag ostaje vidljiv ne samo u našem radu i zadovoljstvu poslom, nego i u privatnom životu. Pitanje je – koliko smo mu zapravo izloženi na radnom mjestu, kako ga doživljavamo i na koje se načine s njim nosimo otkriva istraživanje Alma Career Croatia, međunarodne tvrtke koja upravlja portalom MojPosao, provedeno na više od 1000 sudionika.
Stres – svakodnevni suputnik većine zaposlenih u Hrvatskoj
Rezultati istraživanja pokazuju kako stres predstavlja značajan dio radne svakodnevice u Hrvatskoj. Čak 61 % zaposlenih navodi da ga često osjeća, kod trećine ispitanika (31 %) je stalno prisutan, dok svega 8 % zaposlenih ističe da ga rijetko doživljava.
Podaci otkrivaju i generacijske razlike. Stresu su najviše izloženi radnici mlađi od 25 godina, među kojima 73 % navodi da često osjećaju stres. U skupinama od 26 do 30 godina taj udio iznosi 61 %, dok se kod onih u dobi od 31 do 40 i 41 do 50 godina zadržava na 63 %. Najmanje ga prijavljuju radnici stariji od 58 godina (58 %).
Razlike među spolovima gotovo da nema, pa tako 63 % muškaraca i 62 % žena navodi da često doživljava stres na radnom mjestu.
U usporedbi s istim istraživanjem iz 2022. godine, ovogodišnji rezultati pokazuju zabrinjavajući porast razine stresa na radnim mjestima. Konkretnije, prije tri godine 55 % radnika je izjavilo da često osjeća stres, 28 % da je on prisutan neprestano, dok je 12 % zaposlenih tada reklo da stres doživljava rijetko.
Iscrpljenost i gubitak motivacije – najčešći znakovi stresa na poslu
Kod većine zaposlenih koji osjećaju stres na radnom mjestu, on se najčešće manifestira kroz gubitak motivacije i osjećaj iscrpljenosti, što navodi čak 82 % ispitanika. Više od polovice radnika (52 %) priznaje da stres dovodi do pada koncentracije i smanjene produktivnosti, dok 38 % zaposlenih zbog njega osjeća nezadovoljstvo u svim aspektima posla. Trećina (32 %) postaje ravnodušna prema odlascima na posao i obavljanju radnih zadataka, a kod gotovo četvrtine (24 %) stres dovodi i do narušavanja odnosa s kolegama.
Posljedice se ne zaustavljaju na radnom mjestu već postaju vidljive i u privatnoj sferi. Čak 85 % ispitanika kući se vraća iscrpljeno, bez energije za aktivnosti izvan posla, a 60 % priznaje da odustaju od hobija i slobodnih aktivnosti. Gotovo polovica (46 %) zbog stresa ima poteškoće sa spavanjem te im on „krade“ vrijeme namijenjeno druženju s obitelji i prijateljima.
Preopterećenost zadacima glavni izvor stresa
Burnout, odnosno sindrom izgaranja, postao je stvarnost za dobar dio zaposlenih u Hrvatskoj.
Čak 78 % ispitanika priznaje da su barem jednom prošli kroz fazu potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu. Unatoč tome, polovica zaposlenih (51 %) nikada ne uzima bolovanje, slobodne dane ili godišnji odmor zbog stresa ili iscrpljenosti, 32 % to čini rijetko, dok se samo 15 % odlučuje na takav korak nekoliko puta godišnje.
Kada je riječ o konkretnim izvorima stresa, na vrhu ljestvice nalazi se prevelika količina zadataka koju treba obaviti (60 %), odmah zatim nedostatak podrške nadređenih (48 %). Za gotovo polovicu zaposlenih (47 %) stres proizlazi iz samog radnog okruženja i odnosa s kolegama. Neravnoteža između privatnog i poslovnog života muči 36 % ispitanika, a rad vikendom predstavlja izazov za 24 % njih. Trećina zaposlenih ističe i problem nedostatnih resursa te neadekvatnih uvjeta rada, što dodatno pojačava svakodnevni pritisak.
Bolja komunikacija i ulaganje u mentalno zdravlje – put do zdravijeg radnog okruženja
Kada se suoče sa stresom, gotovo polovica zaposlenih (49 %) olakšanje pronalazi u razgovoru s prijateljima ili članovima obitelji, dok petina (19 %) poseže za redovitom tjelovježbom. Slobodne dane zbog stresa uzima 13 % ispitanika, a isti udio (13 %) odlučuje se potražiti stručnu pomoć terapeuta ili savjetnika. Zanimljivo je, i donekle očekivano, da su žene sklonije otvoreno razgovarati o stresu (54 % prema 37 % muškaraca), ali i potražiti profesionalnu podršku (13 % naspram 8 %).
Na pitanje kako bi se razina stresa u radnim okolinama mogla smanjiti, ispitanici najčešće ističu pravilniju raspodjelu radnih zadataka (61 %). Polovica vjeruje da bi poboljšanje uvjeta rada i bolja komunikacija s nadređenima (50 %) značajno pomogli, dok 37 % rješenje vidi u češćem korištenju godišnjeg odmora, kao i ulaganju u mentalno zdravlje zaposlenika.
O istraživanju:
Istraživanje je obuhvatilo više od 1.000 ispitanika, od kojih su 79 % žene, a 21 % muškarci. Najzastupljenija dobna skupina bila je od 41 do 50 godina (41 %), dok je 30 % ispitanika imalo između 31 i 40 godina, a 21 % starijih od 51 godine. Što se tiče obrazovne strukture, gotovo polovica ispitanika (48 %) ima srednju stručnu spremu, 16 % višu, dok 34 % posjeduje visoku stručnu spremu. Većina ispitanika (76 %) zaposlena je u privatnom sektoru.
Izvor: mojposao.hr
Foto: Freepik
