Bliži se vrijeme kad će učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola donijeti vrlo važnu odluku – gdje nastaviti školovanje.
Svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno nacionalnoj politici upisa u srednje škole ima neke preporuke o upisima.
Koje su preporuke za nadolazeću školsku godinu, otkriva Renata Jakić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područnog ureda Bjelovar.
– HZZ svake godine izdaje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja pa sukladno preporukama iz prosinca 2022. godine za 2023. na području naše županije u sljedećim obrazovnim programima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika, odnosno studenata. Za dvogodišnje i trogodišnje srednjoškolske programe to je za zanimanja zidar, tesar, bravar, vozač motornih vozila, zavarivač, elektroinstalater, automehaničar, fasader, keramičar oblagač, vodoinstalater, stolar, konobar, limar, autoelektričar, CNC operater, strojobravar, soboslikar ličilac, pekar, autolimar. Za četverogodišnje programe to su računalni tehničar u strojarstvu, medicinska sestra, odnosno tehničar opće njege, a što se tiče stručnih studija i sveučilišnih studija, to su programi predškolskog odgoja, sestrinstva, mehatronike, građevinarstva, računarstva, medicina, matematika, informatika, engleski i njemački jezik, fizika, kemija, edukacijska rehabilitacija, dentalna medicina, strojarstvo, farmacija, građevinarstvo, socijalni rad i elektrotehnika – navodi Jakić.
Riječ je o deficitarnim zanimanjima, no važno je napomenuti kako se na području Bjelovarsko-bilogorske županije za neke od njih ne može obrazovati.
– To su srednjoškolski obrazovni programi za zanimanje zidar, tesar, fasader, keramičar oblagač, limar, autoelektričar, soboslikar ličilac i autolimar. To su zanimanja koja nedostaju, a ni nemamo mogućnosti upisa i obrazovanja u našoj županiji – poručuje.
HZZ redovito provodi ankete o profesionalnim namjerama učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola.
– Zbirni rezultati anketa ukazuju na trendove u profesionalnim namjerama učenika i onda se prosljeđuju važnim dionicima u području obrazovanja i gospodarstva na nacionalnoj i lokalnoj razini. Što se tiče strukture profesionalnih namjera učenika završnih razreda osnovne škole, slična je kao i prošlih godina. Učenici koji su donijeli odluku o izboru zanimanja u najvećem broju planiraju upisati strukovne četverogodišnje škole, zatim gimnazije i najmanji broj se odlučio za strukovne dvogodišnje ili trogodišnje škole. Od četverogodišnjih strukovnih programa najčešće su navođeni programi ekonomista te kvalifikacije medicinske sestre, odnosno medicinskog tehničara opće njege, potom slijede obrazovni programi elektrotehničara, tehničara za računarstvo te hotelijersko-turističkog tehničara. Od trogodišnjih strukovnih programa najviši je interes za programe kuhara, frizera, automehaničara, a nakon toga i kvalifikacije CNC operatera, odnosno vozača motornog vozila – naglašava Jakić.
Na pitanje mogu li u popunjavanju deficitarnih zanimanja pomoći stipendije, odgovara.
– Vjerojatno određeni dio učenika i njihovih roditelja razmišljaju o mogućnosti stipendija budući da se neki obrazovni programi i ne provode na području nekog lokalnog tržišta rada. Preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima. Zavod za zapošljavanje svake godine izdaje i brošuru kamo nakon osnovne škole, u ovom slučaju za našu županiju to je brošura koja se odnosi na sjeverozapadnu Hrvatsku i u njoj svi učenici mogu vidjeti informacije o dostupnim stipendijama na nacionalnoj i regionalnoj razini. Brošura je dostupna na službenoj internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – ističe Jakić.
Ispričala nam je i što je važno pri odabiru budućeg zanimanja.
– Učenik primarno mora upoznati sebe i svoje interese, znati čime se želi baviti, svoje sposobnosti, kako psihomotoričke i intelektualne, tako i osobine ličnosti. Za svako su zanimanje neke osobine poželjne, a neke manje. Potrebno je poznavati neke radne vrijednosti, želi li pomagati, ugled u društvu, standard, utjecaj na mišljenje i ponašanje drugih, koje su mogućnosti osobnog razvoja i slično. Sve su to stvari o kojima treba voditi računa prije izbora budućeg zanimanja – napominje Jakić.
Osim toga, važno je i biti svjestan vlastitih mogućnosti školovanja ako se učenik odluči za nastavak obrazovanja izvan područja stanovanja.
– Roditelji i učenici moraju obratiti pozornost kako će riješiti pitanje putovanja, odnosno stanovanja i već spomenute mogućnosti stipendiranja. Zatim moraju provjeriti koje škole upisuju koje programe u kojim gradovima s kojim nastavnim predmetima, važne su i mogućnosti zapošljavanja i mi kada provodimo profesionalno usmjeravanje obavezno razgovaramo o mogućnosti zapošljavanja, gdje se po završetku određenog programa mogu zaposliti te voditi računa i o tome koja su zanimanja tražena na tržištu rada. Kada odaberu željeno zanimanje, važno je obratiti pozornost na sva obilježja zanimanja, a o tome više mogu saznati od osoba koje se tim odabranim zanimanjem bave ili od same srednje škole koja provodi obrazovni program koji im je interesantan – poučava.
Za kraj ima poruku za sve mlade ljude koji još nisu sigurni što žele upisati i čime se baviti kasnije u životu.
– Ja bih im poručila da iskoriste sve mogućnosti, sve informativne i promotivne materijale srednjih škola. Ako imaju bilo kakvih nedoumica, mogu se uvijek obratiti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, odnosno potražiti stručnu pomoć stručnih savjetnica u Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri Bjelovar. Ondje mogu dobiti pomoć u smislu individualnog informiranja i savjetovanja prije donošenja odluke – naglašava Jakić.
