Gotovo dvije trećine osoba starijih od 65 godina koje žive same u Hrvatskoj nalazi se ispod praga rizika od siromaštva. Udio iznosi čak 64,4 posto, dok je prosjek Europske unije 26,8 posto. Hrvatska tako ima znatno nepovoljniju situaciju i od susjedne Slovenije, gdje je ispod praga rizika od siromaštva 54,3 posto samih starijih osoba.
Pokazuju to najnoviji usporedivi podaci Eurostata, koje je analizirao slovenski portal svet24.si.
Podaci otvaraju ozbiljno pitanje položaja starijih građana, posebice onih koji žive sami i sami podmiruju troškove stanovanja, režija, hrane i zdravstvenih potreba.
Koliko zapravo vrijedi prihod starijih?
Sama visina mirovine ili drugog prihoda ne pokazuje u potpunosti kakav životni standard netko ima. Eurostat zato u usporedbama uzima u obzir razlike u cijenama među državama te promatra koliko se za raspoloživi prihod stvarno može kupiti.
Drugim riječima, ne uspoređuje se samo količina novca koju stariji građani primaju, već i koliko taj novac vrijedi u njihovoj zemlji.
Kada se godišnji rezultati preračunaju na mjesečnu razinu, kupovna moć tipične osobe starije od 65 godina iznosi oko 2.554 usporedive jedinice u Austriji, 1.913 u Njemačkoj i 1.741 u Europskoj uniji.
Slovenija je na 1.482, Hrvatska na 1.162, dok je Srbija na svega 816 usporedivih jedinica. Riječ je o vrijednostima prilagođenima razlikama u cijenama, a ne o iznosima mirovina u eurima.
Prema toj usporedbi, Slovenija je zauzela 17. mjesto među 30 promatranih država, Hrvatska 21., dok je Srbija na 29. mjestu. Austrija je treća, a Njemačka sedma.
Podaci tako pokazuju da niže cijene u Hrvatskoj nisu dovoljne da nadoknade znatno manje prihode starijih građana.
Najveći problem imaju oni koji žive sami
Posebno zabrinjavaju podaci za starije osobe koje žive same.
U Hrvatskoj je 64,4 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva. U Sloveniji taj udio iznosi 54,3 posto, u Srbiji 40,2 posto, Njemačkoj 30 posto, a Austriji 25 posto.
Prosjek Europske unije je 26,8 posto.
To znači da je Hrvatska prema ovom pokazatelju više nego dvostruko iznad prosjeka EU-a.
Važno je pritom naglasiti da prag rizika od siromaštva nije jednak u svim državama. Postavlja se na 60 posto srednjeg dohotka u pojedinoj zemlji. Stoga ovaj pokazatelj prije svega govori o tome koliko starijih građana zaostaje za uobičajenom razinom prihoda u vlastitoj zemlji.
Vlastita nekretnina ublažava dio problema
U Sloveniji je ispod praga rizika od siromaštva svaki četvrti umirovljenik, dok prosjek Europske unije iznosi 15 posto.
Istodobno, 2,9 posto slovenskih starijih osoba smatra se teško materijalno uskraćenima, što je manje od europskog prosjeka od 4,9 posto.
Jedan od razloga može biti činjenica da velik broj starijih ljudi živi u vlastitim, već otplaćenim nekretninama. Iako imaju niže prihode, ne moraju izdvajati velik dio mjesečnog budžeta za najamninu.
Hrvatska slika još je teža
Usporedba pokazuje da Hrvatska ima manju kupovnu moć starijih od Slovenije, ali i znatno veći udio samaca starijih od 65 godina koji se nalaze ispod praga rizika od siromaštva.
Iza tih postotaka kriju se ljudi kojima jedan veći neplanirani trošak može ozbiljno poremetiti mjesečni budžet.
Problem je posebno izražen kod onih koji žive sami, jer sve troškove – od stanovanja i režija do hrane i zdravstvenih potreba – moraju podmirivati iz vlastitih prihoda.
Podaci tako upozoravaju da pitanje životnog standarda starijih građana nije samo pitanje visine mirovine, već i troškova života, stanovanja i mogućnosti da se s raspoloživim prihodima dostojanstveno podmire osnovne potrebe.
Izvor: svet24.si, analiza podataka Eurostata
