Hrvatska bi od 2027. godine trebala napraviti veliki zaokret u politici cijepljenja protiv HPV-a. Cjepivo koje je danas besplatno, ali dobrovoljno, trebalo bi biti uvršteno u Program obveznog cijepljenja. Što bi to konkretno značilo za djecu i roditelje, kako bi se cijepljenje provodilo i zašto država želi povećati procijepljenost?
Najava Ministarstva zdravstva iz siječnja ove godine izazvala je brojne reakcije. Nakon početne najave, međutim, uslijedilo je razdoblje bez puno dodatnih informacija. Ministarstvo zdravstva sada potvrđuje da se od najavljenog plana nije odustalo.
Kako navode, pripremaju se izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojima bi se stvorila pravna osnova za uvrštavanje HPV cjepiva u Program obveznog cijepljenja. Trenutačno se provode stručne pripreme, usuglašavanje prijedloga sa stručnim institucijama te izrada zakonskog prijedloga.
Ako izmjene budu donesene kroz redovni zakonodavni postupak, uključujući javno savjetovanje i saborsku proceduru, nove bi odredbe trebale stupiti na snagu tijekom 2027. godine. Točan početak primjene, poručuju iz Ministarstva, ovisit će o završetku cijelog postupka.
Zašto se želi povećati procijepljenost?
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj besplatno je od 2015. godine. Program je najprije bio namijenjen djevojčicama, no već iste godine proširen je i na dječake.
Danas je cjepivo besplatno i dobrovoljno za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina te za mlade do 25. godine života.
Unatoč dostupnosti cjepiva, procijepljenost još uvijek nije na razini koju žele postići javnozdravstvene institucije. Prema podacima navedenima u tekstu, cijepljeno je oko 55 posto djevojčica i 40 posto dječaka, dok je europski cilj dosegnuti najmanje 90 posto procijepljenosti ciljane populacije djevojčica do 15. godine, uz značajno povećanje obuhvata dječaka.
Upravo bi povećanje procijepljenosti trebalo biti jedan od glavnih razloga za uvođenje obveznog modela.
Neda Ferenčić Vrban, dr. med., specijalistica školske medicine i glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka, smatra da dosadašnja strategija nije bila neuspješna.
„Dosegnuti približno 50 % procijepljenosti velik je uspjeh i potvrda da sve više roditelja i mladih prepoznaje vrijednost cijepljenja.“
Prema njezinim riječima, cilj je sada dodatno ubrzati taj trend i približiti Hrvatsku procijepljenosti od 90 posto.
HPV ne pogađa samo žene
Jedna od čestih zabluda jest da se HPV prvenstveno povezuje sa ženama i rakom vrata maternice. Stručnjaci upozoravaju da virus može uzrokovati bolesti kod oba spola.
HPV se povezuje s više vrsta raka, među kojima su rak vrata maternice, rak anusa, rak penisa, rak rodnice i stidnice te rak usne šupljine i ždrijela. Može uzrokovati i genitalne bradavice.
„Visoka procijepljenost djevojčica i dječaka ključna je za smanjenje širenja HPV-a i prevenciju brojnih zloćudnih bolesti“, ističe Ferenčić Vrban.
Što je veći broj cijepljenih, manji je broj HPV infekcija, premalignih promjena i karcinoma povezanih s tim virusom.
Europski cilj je 90 posto
Europska unija postavila je cilj da se do 2030. godine protiv HPV-a cijepi najmanje 90 posto ciljane populacije djevojčica do 15. godine, uz istodobno povećanje procijepljenosti dječaka.
No, preporuke Europske unije ne određuju državama jedinstveni način kako taj cilj trebaju ostvariti. Kao moguće mjere navode se cijepljenje u školama, lakša dostupnost cjepiva, podsjetnici za cijepljenje, nadoknada propuštenih doza te bolje informiranje i edukacija.
Poseban naglasak stavlja se na povjerenje u cjepivo i borbu protiv dezinformacija.
Upravo je edukacija, smatraju stručnjaci, ključna za povećanje procijepljenosti.
„Najvažnije je roditeljima dati informacije“
Simona Mikuljan, lokalna koordinatorica projekta Budi mRAK za Grad Zagreb, navodi kako je jedan od najčešćih razloga protivljenja HPV cjepivu uvjerenje da ono na neki način potiče promiskuitet ili da nije potrebno ako je spolno ponašanje odgovorno.
Projekt Budi mRAK od 2019. godine provode studenti medicine iz udruge CroMSIC, uz podršku nadležnih institucija, a do sada je obuhvatio gotovo 10.000 učenika.
Godišnje se provodi i do 400 radionica u osnovnim i srednjim školama te na roditeljskim sastancima.
„Prvi i ključan korak primarno je prenijeti sve potrebne informacije i odgovoriti na eventualna pitanja učenika, roditelja, a i nastavnika“, kaže Mikuljan.
Dodaje kako se odluka o cijepljenju često promijeni nakon što djeca i roditelji dobiju odgovore na pitanja i dovoljno informacija.
Zašto se djeca cijepe već u osnovnoj školi?
Dob u kojoj se HPV cjepivo preporučuje jedan je od razloga zbog kojih dio roditelja ima dvojbe.
Mikuljan navodi da roditelji ponekad smatraju da su njihova djeca premlada za cjepivo protiv spolno prenosive infekcije.
No, HPV cjepivo nije zamišljeno kao zaštita od ponašanja, već kao prevencija infekcije prije nego što do nje dođe. Najbolji učinak postiže upravo kada se primijeni prije početka spolne aktivnosti.
Zbog toga se rutinsko cijepljenje u Europi uglavnom provodi između devete i 14. godine života.
Kao primjer učinkovitosti programa često se ističe Australija, koja je nacionalni program cijepljenja protiv HPV-a pokrenula još 2007. godine. Cijepljenje provedeno kroz škole postiglo je obuhvat veći od 80 posto, a prema navedenim podacima, 2021. godine među ženama mlađima od 25 godina nije zabilježen nijedan novi slučaj raka vrata maternice.
Kako bi izgledalo obvezno cijepljenje u Hrvatskoj?
Ako plan Ministarstva bude realiziran, Hrvatska ne bi trebala stvarati novi sustav cijepljenja.
Ministarstvo navodi da bi se provedba u najvećoj mjeri oslanjala na postojeći sustav školske i adolescentne medicine, u suradnji sa školama i roditeljima te uz sudjelovanje zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravstvenih ustanova.
Dobne skupine, broj doza i raspored odredit će se Provedbenim programom cijepljenja i stručnim preporukama HZJZ-a.
Prema trenutačnim preporukama, djeca u dobi od 11 do 14 godina primaju dvije doze, dok se za starije dobne skupine primjenjuje drugačiji raspored.
Iz Ministarstva navode da bi cijepljenje najvjerojatnije bilo organizirano u petom razredu osnovne škole, za djevojčice i dječake, s dvije doze u razmaku od šest mjeseci.
Drugim riječima, ako se najava ostvari, HPV cjepivo trebalo bi se uklopiti u postojeći sustav školskog cijepljenja.
Što će biti s roditeljima koji odbiju cijepljenje?
To je jedno od pitanja koje će zasigurno najviše zanimati roditelje.
Na pitanje što će se dogoditi u slučaju da roditelj ne pristane na cijepljenje djeteta, iz Ministarstva zdravstva poručuju da će se postupanje u takvim situacijama urediti važećim zakonima i podzakonskim propisima koji se primjenjuju na obvezna cijepljenja u Hrvatskoj.
Ističu kako je njihov cilj prije svega kvalitetnom edukacijom i pravodobnim informiranjem roditelja povećati razumijevanje koristi cijepljenja te omogućiti donošenje informiranih odluka.
„Zakon nam otvara vrata, ali povjerenje povećava procijepljenost“
Stručnjaci pritom upozoravaju da sama zakonska obveza neće biti dovoljna.
Neda Ferenčić Vrban smatra da uvođenje HPV cjepiva u obvezni kalendar može povećati procijepljenost, ali da mora biti praćeno edukacijom, dobrom komunikacijom i praćenjem obuhvata po školama i županijama.
„Zakon nam otvara vrata, ali ukupnu procijepljenost, ne samo protiv HPV-a, povećava povjerenje i organizacija sustava“, poručuje.
Prema njezinu mišljenju, Hrvatska je već napravila važan korak time što je cjepivo dostupno i besplatno, ali sada treba napraviti dodatni iskorak.
Cilj je jasan – što veću procijepljenost djevojčica i dječaka kako bi se u budućnosti značajno smanjio broj bolesti i karcinoma uzrokovanih HPV-om.
Ako zakonske izmjene budu donesene prema najavljenom planu, 2027. godina mogla bi tako donijeti veliku promjenu u načinu na koji se u Hrvatskoj provodi cijepljenje protiv HPV-a.
Izvor: nismosame.com – Ivana Kalogjera
