Svake godine 28. srpnja, na rođendan Nobelovca koji je otkrio virus hepatitisa B, a kasnije razvio i cjepivo protiv zaraze hepatitisom B, obilježavamo Svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: HEPATITIS – RAZBIJMO BARIJERE za obuzdavanje epidemije hepatitisa! (eng. Hepatitis: Let’s Break It Down!)
Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Procjenjuje se da je samo u 2022. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (244.000).
Unatoč postavljenom cilju zaustavljanja epidemije hepatitisa u sklopu UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG 2030) do 2030. godine, na svjetskoj razini nisu postignuti značajni pomaci u smanjenju broja novozaraženih i umrlih osoba. Svakodnevno u svijetu oboli oko 8.000 ljudi, a umire 3.500 od neprepoznatog hepatitisa i razvijenih posljedica ove bolesti (brojčano usporedivo s posljedicama smrti od tuberkuloze). Hepatitisi su ujedno i najčešći uzrok raka jetre u svijetu. Globalna pokrivenost dijagnostikom i liječenjem i dalje je izrazito niska. Do kraja 2022. godine, samo je 13 % osoba s kroničnim hepatitisom B dijagnosticirano, a manje od 3 % započelo s antivirusnom terapijom. Kod hepatitisa C, tek 36 % je dijagnosticirano, a 20 % je započelo liječenje.
Slogan SZO-a se ove godine odnosi na prevladavanje prepreka u svim područjima borbe protiv hepatitisa, uključujući financijske, društvene i strukturne barijere, te snažnim zagovaranjem savladavanja najvećih prepreka – nedostupnog i nedovoljnog testiranja i pravovremenog liječenja. Uz testiranje i liječenje, stigma koja se veže za ključne populacije pogođene virusnim hepatitisima još uvijek je jedna od vodećih prepreka.
Hepatitisi u velikom broju slučajeva izazivaju kronični oblik bolesti koji bude prepoznat tek po nastanku teških komplikacija jetrene bolesti (ciroza ili rak jetre) kada se očekuju i značajno slabiji ishodi liječenja. Pravovremeno prepoznavanje bolesti ključno je za prevenciju širenja bolesti i bolje rezultate liječenja.
Hepatitis B i C u Europi
U 2023. godini, u 30 zemalja Europske unije/Europskog ekonomskog prostora (EU/EEA) prijavljeno je ukupno 37.766 slučajeva infekcije hepatitisom B, što odgovara stopi od 8,1 slučaj na 100.000 stanovnika. Od svih prijavljenih slučajeva, 6,3 % je klasificirano kao akutno, 40,5 % kao kronično, 46,1 % kao „nepoznato“, dok 7,1 % nije bilo moguće klasificirati.
U 2023. godini, u 29 zemalja EU/EEA prijavljeno je ukupno 28.622 slučaja hepatitisa C, što odgovara stopi od 7,4 slučaja na 100.000 stanovnika. Od prijavljenih slučajeva, 4,9 % je bilo akutnih, 34,1 % kroničnih, a 53,8 % je klasificirano kao „nepoznato“.
Detaljnijim analizama i utvrđivanju dubljih epidemioloških zaključaka prepreku čini velika količina nedostajućih podataka u prijavama zaraznih bolesti ili nestandardizirani, međusobno neusporedivi podaci.
Hepatitis u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji relativno niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje su s povećanim rizikom za dobivanje hepatitisa B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.
Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24.300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.
Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.
Napori prema prevenciji hepatitisa moraju biti prioritet jer uz postojeće znanje, cjepiva i terapije eliminacija postaje ostvariv cilj.
Izvor: hzjz.hr
Foto: Freepik
