Od ove godine svi gradovi i općine moraju uvesti porez na nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje. Do kraja veljače dužni su donijeti odluku o oporezivanju nekretnina na svom području, s obzirom na zone i pripadajuće porezne stope. Visina poreza koju će odrediti pojedini grad ili općina kretat će se od 0,6 do 8 eura po četvornom metru. Ovaj porez nalikuje dosadašnjem porezu na kuće za odmor, ali je skuplji.
TKO ĆE PLAĆATI POREZ NA NEKRETNINE?
Porez će plaćati vlasnici nekretnina koje se koriste u kratkoročnom najmu ili koje su prazne i neupotrebljavane. S druge strane, izuzeti su vlasnici nekretnina u dugoročnom najmu, pri čemu je minimalno razdoblje najma deset mjeseci. Prihodi od ovog poreza bit će raspodijeljeni tako da 80 % pripada gradovima i općinama, a 20 % županijama, koje su se uspjele izboriti za ovu raspodjelu umjesto početnog plana prema kojem je 20 % išlo u državni proračun.
Porez će plaćati kako pravne, tako i fizičke osobe za nekretnine koje nisu u upotrebi, uključujući banke, tvrtke i državu. Ipak, oslobođene od poreza bit će derutne, neuseljive nekretnine te objekti koji služe za poljoprivredu ili nestambene djelatnosti. Također, oslobođenje od poreza bit će moguće i na temelju socijalnih kriterija. Porez neće morati plaćati ni „domaćini“ – osobe koje obavljaju malu turističku iznajmljivačku djelatnost u objektima u kojima imaju prijavljenu vlastitu adresu stanovanja. Ovo je bio zahtjev brojnih gradonačelnika i načelnika s Jadrana, budući da mnogi mještani od turizma zarađuju za život.
PAUŠALNI POREZ ZA TURISTIČKI NAJAM
Gradovi i općine također će morati odrediti paušalni porez za turistički najam, koji će, kako je najavljeno, biti viši. Dosad je iznosio od 19,91 eura do 199,08 eura po krevetu, ovisno o turističkoj razvijenosti općine ili grada. Sada će se kretati u rasponu od 20 do 300 eura po krevetu. Tako će oni koji obavljaju turistički najam u najrazvijenijim općinama plaćati godišnji paušalni porez od 100 do 300 eura po krevetu, u srednje razvijenim od 70 do 200 eura, u manje razvijenim od 30 do 150 eura, dok će u turistički nerazvijenim područjima iznositi od 20 do 100 eura po krevetu.
VIŠA I NIŽA STOPA POREZA NA DOHODAK
Gradovi i općine bit će dužni donijeti odluku o visini niže i više stope poreza na dohodak. Općine će moći utvrditi nižu stopu do najviše 20 %, manji gradovi do 21 %, veći gradovi i središta županija do 22 %, dok će Grad Zagreb moći postaviti nižu stopu na 23 %. Što se tiče viših stopa, za općine je gornja granica 30 %, za gradove 31 %, za velike gradove i središta županija 32 %, a za Zagreb 33 %. Donji limiti za nižu stopu ostaju na 15 %, dok je za višu stopu donji limit 25 %.
Nova odredba omogućuje povratnicima – osobama koje su živjele i radile u inozemstvu najmanje dvije godine – oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u trajanju od pet godina, ako se zaposle u Hrvatskoj.
Prema zakonu, prihodi od poreza na dohodak dijele se tako da 74 % ide gradovima i općinama, 20 % županijama, a preostalih 6 % namijenjeno je decentraliziranim funkcijama.
OSOBNI ODBITAK
Od ove godine povećava se i osobni odbitak pri obračunu plaće, s 560 na 600 eura. Proporcionalno će biti povećani iznosi za uzdržavane članove obitelji i osobe s invaliditetom. Za prvo dijete mjesečni odbitak iznosit će 300 eura, za drugo 420 eura, za treće 600 eura, za četvrto 840 eura i tako dalje. Odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i bivšeg bračnog partnera, za kojeg se plaća alimentacija, bit će 300 eura. Osobni odbitak za invalidnost kretat će se od 180 do 600 eura, ovisno o stupnju invalidnosti.
Ministarstvo financija planira ukinuti odbitak i uvesti naknadu za svu djecu, no riječ je o kompleksnom procesu koji se trenutačno razvija u suradnji sa županijama, gradovima i općinama.
POVEĆANJE PRAGA ZA PRIMJENU VIŠE STOPE POREZA NA DOHODAK
Također, od ove godine povećan je prag za primjenu više stope poreza na dohodak od 30 posto, s godišnjeg prihoda od 50.400 na 60.000 eura. Za male poduzetnike prag za ulazak u sustav PDV-a također je povećan, s 40.000 na 60.000 eura.
U 2025. godini povećat će se i iznosi neoporezivih primitaka. Na primjer, stipendije za učenike i studente bit će neoporezive do 600 eura, nagrade za radne rezultate do 1.200 eura, otpremnine za odlazak u mirovinu do 1.500 eura, a naknade za odvojeni život do 300 eura.
ŠTO KAŽE GRADONAČELNIK HREBAK O OPOREZIVANJU NEKRETNINA U BJELOVARU?
U listopadu prošle godine smo upitali gradonačelnika Darija Hrebaka kakvi su planovi za Bjelovar u vezi oporezivanja nekretnina.
– Po našoj procjeni otprilike 5 % građana Bjelovara će plaćati porez, a možda će to čak biti i manja brojka. Koliko mi u ovom trenutku imamo nekretnina za najam? Jako malo. A imamo povećanje broja studenata – istaknuo je tada gradonačelnik Hrebak.
Visina poreza na nekretnine ovisit će o pojedinoj zoni u kojoj se nekretnina nalazi.
– Građani koji su u četvrtoj i trećoj zoni komunalne naknade plaćaju minimalnih 1 euro. Minimalnih je 0,6, a mi smo zaokružili na 1 euro. Ako imate stan u toj zoni od 100 kvadrata to vam je 100 eura godišnje. To ovisi o vama. Ako ju stavite u najam ili ako ju prodate onda nećete plaćati ništa. Treća zona je isto euro. Drugu zonu smo stavili 5 eura, a sam centar grada smo stavili 8 eura – naveo je Hrebak.
Gradonačelnik je nezadovoljan nekretninama koje zjape prazne, a nalaze se u centru Bjelovara.
– Nezamislivo mi je da je u centru grada stan čiji je vlasnik u drugoj zemlji već godinama i ne brine o toj nekretnini. Jednostavno ćemo ljudima reći: platit ćete maksimalan iznos poreza u centru grada, ali to ovisi o vama. S druge strane, ako obnovite tu zgradu, stavite stan u najam onda nećete plaćati ništa i još ćete od Grada Bjelovara dobiti veći iznos. Mi dajemo iznose od 20 do 30 tisuća eura za obnovu fasade, a vlasnik stana bi trebao platiti otprilike 300 do 350 eura godišnje poreza – pojašnjava Hrebak.
Izvor: gradonačelnik.hr – L. Kiseljak i Bjelovar.info-arhiva
Foto: Bjelovar.info-arhiva
