Građansko i političko obrazovanje mora postati sastavni dio redovne nastave, osobito u vremenu kada je liberalna demokracija suočena s brojnim izazovima, a mladi sve više izloženi dezinformacijama i manipulacijama. Zaključak je to rasprave „Političko obrazovanje za 21. stoljeće“, održane na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji Gonga.
Sudionici rasprave upozorili su na snažan utjecaj društvenih mreža i algoritama koji, vođeni profitom, potiču polarizaciju i omogućuju širenje sadržaja koji narušavaju temeljne demokratske vrijednosti. Istaknuto je kako škole postupno gube ulogu ključnog čimbenika u oblikovanju stavova mladih, iako bi upravo obrazovni sustav trebao biti temelj razvoja demokratske političke kulture.
Posebno je naglašeno kako je reforma obrazovanja značajno smanjila satnicu političkog obrazovanja u strukovnim školama, iako istraživanja godinama pokazuju da upravo učenici tih škola imaju nižu razinu političke pismenosti. Također je istaknuto kako akademska zajednica često nije dovoljno uključena u donošenje obrazovnih politika.
Iz Ureda pučke pravobraniteljice upozoreno je na potrebu uvođenja građanskog obrazovanja za sve učenike, posebno zbog nedovoljne informiranosti mladih o vlastitim pravima. Kao zabrinjavajući trend naveden je i porast govora mržnje među mladima, primjerice prema stranim radnicima.
Kao pozitivan primjer istaknut je Grad Zagreb, gdje se programi građanskog obrazovanja provode u više od stotinu škola i učeničkih domova, obuhvaćajući tisuće učenika. Naglašena je potreba za daljnjim razvojem tih programa i dodatnim osposobljavanjem nastavnika.
Stručnjaci su upozorili i da Hrvatska još uvijek nema sustavno uređeno građansko obrazovanje, za razliku od većine europskih zemalja. Smanjenje ili ukidanje nastave Politike i gospodarstva ocijenjeno je kao politička odluka koja dio mladih stavlja u nepovoljan položaj, uskraćujući im znanja o demokraciji, pravima i društvu.
S terena dolaze i iskustva nastavnika koji ističu kako interes učenika postoji, ali da ga je potrebno potaknuti suvremenim i interaktivnim metodama. Kao uspješni primjeri navode se terenska nastava, posjeti institucijama te rasprave o aktualnim društvenim temama.
I studenti upozoravaju na nejednake mogućnosti političkog obrazovanja tijekom školovanja, ali ističu kako mladi nisu nezainteresirani za politiku – već im je često neprihvatljiv način na koji im se ona prezentira.
Rasprava je održana u sklopu projekta usmjerenog na unaprjeđenje građanskog odgoja i obrazovanja u strukovnim školama, uz potporu programa Erasmus+. Sudionici su zaključili kako je kvalitetno građansko obrazovanje ključno za razvoj informiranih i aktivnih građana te stabilno i demokratsko društvo.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
Izvor i foto: Gong.hr
