Hrvatska kućanstva na godišnjoj razini bace otprilike 211.730 tona hrane u otpad, što se prevodi u približno 250 milijuna eura novčane vrijednosti, rezultat je nove analize temeljene na Eurostatovim podacima.
U prijevodu, prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje baci otprilike 147 kilograma hrane, odnosno 12,2 kilograma mjesečno ili 0,4 dnevno. Hrvatska u toj kategoriji stoji puno bolje od ostalih zemalja Europske unije, ali količina otpada je svejedno značajna s obzirom na broj stanovnika.
Jedan od razloga zašto se skuplja toliko otpada u hrani je i činjenica da ljudi ne znaju koristiti svoje hladnjake na ispravan način.
Prema istraživanju koje je 2025. godine proveo HAPiH, 51,4 posto ispitanih građana ne zna na kojoj im temperaturi rade hladnjaci, a čak 80 posto ispitanika neispravno slaže namirnice u njih.
Na taj je način moguće stvoriti sam niz problema, od novčanih i higijenskih do zdravstvenih, te povećati količinu hrane koja završava u otpadu. Dva su temeljna razloga neispravnog rukovanja hladnjakom; neadekvatna temperatura i nepravilno odlaganje namirnica.
Vrlo je važno znati na kojoj temperaturi treba držati hranu. Neprecizni termostati česti su krivac za kvarenje hrane, pogotovo kada je riječ o svježem mesu, ribi, mliječnim proizvodima i gotovim jelima.
Preporučena temperatura hladnjaka iznosi od 2-5°C, dok sve što je toplije predstavlja rizik za stvaranje štetnih bakterija poput salmonele. Rezultati iz Hrvatske pokazuju da otprilike 30 posto ispitanika uopće ne drži hladnjak na preporučenoj temperaturi.
Također, hladnjaci starijeg datuma podložniji su tehničkim neispravnostima i obično su nešto topliji od novih modela. Sve to može ubrzati proces kvarenja hrane i povećati količinu otpada.
Što se tiče ispravnog slaganja namirnica, stručnjaci navode da posebno treba paziti na sljedeće:
- pretrpavanje hladnjaka treba se izbjegavati zbog bolje cirkulacije zraka
- sirovo meso i riba trebali bi se slagati na donju policu kako bi se spriječilo njihovo kapanje na druge namirnice
- voće i povrće spremaju se u ladice radi optimalne vlažnosti, a umaci i začini u vrata
- kuhana hrana pripada na policama iznad sirove
Navedeno istraživanje pokazuje da samo 20 posto ispitanika zna da termički obrađenu hranu treba držati na polici iznad sirove, kako bi se izbjegla križna kontaminacija, a vrlo mali broj građana ispravno slaže namirnice u hladnjak.
Takve prakse mogu uzrokovati i financijske gubitke. Procjenjuje se da je vrijednost jednog kilograma bačene hrane otprilike 1,18 eura u Europi, što bi u Hrvatskoj zbog visokih cijena moglo biti i više. S obzirom na prosječnu količinu bačene hrane, obično hrvatsko kućanstvo na taj način moglo ostati bez otprilike 174 eura godišnje.
Uzmimo za primjer da samo jedan posto takvog otpada proizlazi iz lošeg rukovanja hladnjakom. Čak i uz tu konzervativnu procjenu, konačni ishod štete je spomenuta brojka od otprilike 2,5 milijuna eura na godinu.
Upravo se zato hladnjak nameće kao jedan od najpodcijenjenijih faktora u kućnom budžetu i sigurnosti doma, no samo uz ispravno korištenje i čuvanje namirnica.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
