U povodu pravoslavnog Božića, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak ugostio je paroha Stefana Maksimovića koji je u Bjelovar došao prije godinu dana.
– Imamo odličnu suradnju i u interesu nam je da obje katedrale budu lijepe. Biskup je prekrasno uredio katedrale s jedne strane parka, a s druge strane parka se uređuje druga katedrala, rekao je te se prisjetio kako je tijekom ljeta u pravoslavnoj crkvi održana misa kojoj se odazvao biskup Vjekoslav Huzjak, župan Marko Marušić te gradonačelnik osobno.
– To je bio jako lijep događaj i mislim da je to na čast našega grada, da svi stanovnici neovisno o vjeroispovijesti se mogu osjećati u našem gradu jednako, poručio je Hrebak te svim građankama i građanima Bjelovara i cijele Bjelovarsko-bilogorske županije poželio sretan srpski pravoslavni Božić i sve najbolje u 2023. godini.
Paroh Stefan Maksimović potvrdio je kako je suradnja s Gradom Bjelovarom odlična.
– Mi imamo veliku suradnju ne samo u smislu da gradonačelnik kad god ga pozovem pomogne, nego je to više ljubav koja vlada između nas bio ja pravoslavac ili katolik, važno je da se između sebe poštujemo. Zahvalan sam Bogu što sam došao u ovakav grad. Moram priznati da sam, kad sam dolazio, bio malo zabrinut kako će me ljudi prihvatiti, otkrio je.
Na njegovu veliku radost, Bjelovarčani su ga prihvatili kao svoga. Isto tako, on se sa svojom suprugom sve više u Bjelovaru osjeća kao kod kuće.
– Još jednom vam želim poželjeti sretan Božić i sve najbolje u Novoj godini. Pozvao bih svoje pravoslavne vjernike, svoju Pashu, svoj narod s onim pozdravom kako se mi tradicionalno pozdravljamo u pravoslavnoj crkvi: Hristos se rodi! – Vaistinu se rodi!, naglasio je.
Otkrio je i kako će proslaviti Božić u crkvi.
– Što se tiče Badnjega dana, služimo svetu liturgiju, misu u 10 sati, a onda u 17 sati imamo proslavu Badnje večeri i tradicionalno paljenje Badnjaka. Sinoć smo baš sa svojim narodom pravili male badnjačice koji se podijele narodu, a za sam praznik Božića imamo također svetu liturgiju poslije koje kao i za Badnju večer slijedi posluženje da se ljudi malo podruže. Ono što me raduje je što na to Badnje večer se u hramu Svete Trojice u Bjelovaru skupi najviše ljudi, to nisu samo oni pravoslavne vjere, nego i katolici, istaknuo je Maksimović.
Doznali smo i u kojoj je fazi obnova pravoslavne crkve.
– Crkva je pod zaštitom, spomenik je kulture tako da većina obnove ide uz pomoć države i ministarstva. Mi smo uspjeli da što se tiče okoliša crkve, platoa da uz pomoć Grada Bjelovara, Bjelovarsko-bilogorske županije, Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara i županijskog vijeća i uz pomoć dobrih ljudi koji su nešto donirali što novcem, što radom, uspjeli smo da uredimo bar plato i okoliš crkve. Što se tiče eksterijera i vanjskog dijela, konačno je nakon sedam godina skinuta skela sa zapadne strane, ostao je još jedan dio male skele jer se moraju završiti neki radovi i ostali su dolje temelji da se oboje. Što se tiče unutrašnjeg dijela, tu itekako treba obnova, veliki su iznosi, ali nadam se da ćemo uz Božju pomoć uspjeti da te freske koje su od ogromne vrijednosti, radovi zagrebačke umjetničke škole, napomenuo je.
Riječ je o projektu koji će zasigurno trajati nekoliko godina, no planira se u sklopu njega raditi još nešto.
– U planu nam je da se u jedan dio crkve postavi podno grijanje kako bi se naš narod ugodnije osjećao na službama i liturgijama koje služimo. Projekt je velik i traži velik novac. S obzirom na to da mi svećenici pravoslavne crkve možemo uvijek dobiti premještaj, rekao sam da molim Boga da me ne premjeste dok barem ne ugledam tu crkvu u punom sjaju, naveo je te dodao kako je s gradonačelnikom Hrebakom razgovarao o mogućnosti da ta crkva uđe u turističku ponudu Bjelovara kako bi je ljudi mogli razgledati. Parohu su stigle i okvirne ponude.
– Ponuda koju sam dobio od restauratora koji bi radili samo obnovu plafona bez zidova je 1,7 milijuna kuna, kazao je.
Gradonačelnik Hrebak izrazio je žaljenje što se taj projekt nije prijavio na konstrukcijsku obnovu od potresa. Obećao je da će Grad izdvajati novac za taj veliki projekt jer je riječ o kulturnom dobru. To nije ništa novo, napominje te dodaje kako će isto tako pomoći i crkvi u Cigleni, ali biskupiji s obnovom vanjskog dijela fasade jer centar grada mora biti reprezentativan sa svoja dva sakralna objekta.
