U Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” Bjelovar predstavljena je knjiga “Tajna zloglasne šume Lug” koju je izdala Udruga Hrvatska pomaže. Autori knjige su Miljenko Manjkas, Slavica Trgovac Martan i Đurđa Adlešič, a prije godinu dana nastao je i istoimeni film.
Ravnateljica knjižnice Vjeruška Štivić ukratko je predstavila djelo.
– Knjiga, baš kao i istoimeni film će pomoći u rasvjetljavanju događaja nakon 2. svjetskog rata poznatiji kao Križni put. Knjiga je vrijedan doprinos za bolje razumijevanje naše povijesti i poticaj za daljnja istraživanja. Ona će se naći na policama naše knjižnice, u Zavičajnoj zbirci i služit će našim korisnicima u svrhu daljnjih istraživanja, rekla je.
Danijela Vusić je kao moderatorica večeri otkrila kako je ova knjiga nastala na temelju scenarija i prikupljenih materijala za istoimeni film koji je javnosti predstavljen krajem rujna prošle godine, a koji bi se sljedeće godine trebao prikazati na HRT-u.
– Šuma Lug na kraju grada krije jednu od najmračnijih tajni našega grada. Riječ je o stratištu na kojem su neposredno nakon završetka 2. svjetskog rata ubijene stotine pripadnika poražene domobranske i ustaške vojske, ali i nedužnih civila. Ubojstva koja su se 1945. godine ondje provodila po naputcima i u režiji pripadnika Odjeljenja za zaštitu naroda – OZNA i Korpusa narodne obrane Jugoslavije – KNOJ godinama su bila javna tajna koju se nitko nije usuđivao službeno propitivati, kazala je Vusić.
Članovi Matice hrvatske Bjelovar su početkom 90-ih godina inicirali istragu u Lugu koja je rezultirala otkrićem prvih masovnih grobnica. Tijekom iskapanja u ljetu 1992. godine u sedam grobnih jama pronađeno je 228 kostura.
– Prilikom snimanja filma “Tajna zloglasne šume Lug” spomenuti prostor pregledale su istražiteljske ekipe predvođene stručnjacima iz Ministarstva hrvatskih branitelja koje su potvrdile ozbiljnost i pretpostavku da u Lugu ima još grobnica te koje su predložile nastavak istraživanja. Drugim riječima, tajne zloglasne šume na kraju Bjelovara još uvijek nisu u potpunosti otkrivene, naglasila je Vusić.
Gradonačelnik Dario Hrebak otkrio je kako je jedan od autora filma i knjige, Miljenko Manjkas, prije tri godine došao kod njega u ured i iznio mu ideju o filmu.
– Rekao mi je da želi napraviti film kako bi se doznala prava istina. Mi smo to samo malo financijski potpomogli da doista svi iskazi budu sakupljeni na jednom mjestu i da istina ugleda svjetlo dana, istaknuo je Hrebak.
Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić također se obratio prisutnima.
– Za ove stravične zločine nažalost nitko nije odgovarao i to je ono što posebno boli, zaključio je te dodao da će i Županija financijski pomoći kako bi se trajno dokumentiralo kako bi nove generacije imali priliku saznati nešto više o nemilim događajima.
Na početku promocije knjige, glumac Ivan Ožegović interpretirao je neka od svjedočanstava iz knjige, a nakon toga je jedna od autorica te urednica knjige, Slavica Trgovac Martan otkrila koliko je bilo zahtjevno raditi na ovoj temi.
– Izuzetno su nam dragocjena bila svjedočanstva svjedoka tog vremena, članova obitelji žrtava jer moderne tehnike koje se koriste u istraživanjima su važne, kao i povijesni dokumenti kojima raspolažemo, ali i ova svjedočanstva jer nam pomažu da dođemo do novih podataka, ali i do puno šire slike, da ne dobijemo samo suhoparne činjenice, navela je.
Zbog velike količine materijala koju su prikupili tijekom snimanja filma, autori su se odlučili i na pisanje knjige kako bi u nju mogli uvrstiti sve ono što nije stalo u film.
– Tajne o kojima su oni progovorili za naš film i knjigu su tajne koje su se skrivale desetljećima, to su bili događaji o kojima ne samo da se nije govorilo u javnom prostoru, nego ni unutar tih obitelji – rekla je Trgovac Martan koju se posebno dojmilo što su mnogi od svjedoka imali slične elemente u svojim pričama.
– Puno njih je reklo da su njihovi očevi kad su ih odvodili govorili da nisu krivi i odlazili su sa žandarima bez straha jer su bili uvjereni da će se brzo vratiti kući jer su bili nevini, ispričala je.
Knjiga se bavi i pitanjem odgovornosti za zločine.
– Oni su se provodili prema nalogu OZNA-e i KNOJ-a. Tada je načelnik OZNA-e u Bjelovaru bio Joža Manolić. Mi smo za vrijeme snimanja filma pokušali doći i do njega, dogovarali smo intervju, međutim na kraju nije pristao. On Bjelovar i događanje u Bjelovaru spominje u svojim autobiografskim zapisima, ne negira zločine, ali tvrdi da za njih nije odgovoran, navodi.
Đurđa Adlešič, autorica i predsjednica Udruge Hrvatska pomaže otkrila je kako je nastala ideja o snimanju filma.
– Miljenko i ja smo razgovarali o ovome minimalno godinu dana i stalno smo se bojali hoćemo li imati dovoljno materijala za nešto raditi jer je rizik prikazati ovako osjetljivu tematiku nedovoljno kvalitetno ili netočno. Ne bismo to mogli odraditi bez Matice hrvatske, posebno Anita Blažeković i profesor Vusić – naglasila je. Prilikom prikupljanja iskaza svjedoka, bila je uvjerena kako je na njima mogla vidjeti olakšanje.
– Oni su govorili s takvim mirom da mi se u jednom trenu učinilo da su oni sve to oprostili, nikakve gorčine, bijesa, potrebe da se nekoga goni u njihovim svjedočanstvima nije bilo, samo da se dozna istina i da ona bude zapisana, kazala je.
Ipak, izvjesno je da sve tajne šume Lug još nisu sasvim razotkrivene.
– Nakon filma se javilo dosta ljudi koji su također željeli nešto reći, ali bez snimanja, bez njihovih imena i bez dokumentacije. Možda je teško vjerovati da se ti ljudi desetljećima kasnije još uvijek boje, još uvijek vjeruju da neki ljudi koji su tada počinili zločin ili bili za njega odgovorni imaju određenu moć, govori Adlešič te dodaje kako im se javila i jedna žena koja je brala trešnje u Lugu i vidjela što se ondje dogodilo pa se nadaju da će im njezin iskaz, ako ga uspiju dobiti, pomoći u daljnjem istraživanju. Moglo bi u istraživanju pomoći i saznanje o kvaliteti drveća u Lugu jer oni koji se time bave znaju da godinama u njemu nalaze metale, metke. No, ti nalazi nikad nisu službeno prijavljeni. Osim straha svjedoka, mnogima je zajednička i sumnja da postoji još netko tko bi mogao znati više o nemilim događanjima u Lugu.
– Sva svjedočanstva koja ljudi govore otprilike rečenicu “Manolić je morao znati”. Nema energičnijih rečenica. Ja sam pokušala razgovarati s njim, prvo je prihvatio razgovor, a onda je imao virozu, smrtni slučaj u obitelji, covid i nismo uspjeli. Ja sam sigurna da se u ovoj knjizi našlo bilo što on nije napisao ili rekao, da bismo se vrlo brzo nas nekoliko našli na sudu, ne isključujem to ni ovako. On govori o bandi, da je smijenjen jer nije dovoljno počistio bandu. Nije li to dovoljno da neke naše institucije reagiraju, pita se Adlešič te zaključuje kako takav zločin ne zastarijeva.
Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru i recenzent knjige Vedran Milić rekao je kako je knjigu pročitao u jednom dahu.
– Knjiga je pisana na zanimljiv način, kombinacijom povijesnih činjenica i iskaza svjedoka koja tvori jednu cjelinu koju je zanimljivo čitati unatoč teškoj tematici, kazao je te dodao kako je Ogranak Matice hrvatske bio ključan u pokretanju istraga i iskopa i pronalaženja svih lokacija na kojima su se događale stravične stvari o kojima se ni danas ne zna puno.
Tekst i foto: Blaženka Božinović
