Na Gradskoj tržnici Bjelovar danas je od 9 do 12 sati održana javnozdravstvena akcija mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi.
Akciju je organizirala Opća bolnica “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar u povodu Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja.
Akciji se odazvao i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić.

– Svakako podržavam ovakve hvalevrijedne akcije gdje iz prve ruke besplatno možemo izmjeriti tlak i šećer jer svi smo svjesni i tempa i načina života tako da su ove preventivne akcije itekako važne jer, kako su mi rekli, dosta je naših sugrađana otkrilo da imaju povišen šećer i tlak. Te “tihe ubojice” su opasne i zato hvala bolnici što je organizirala ovakvu akciju – kazao je te pozvao građane da se odazovu na sve preventivne preglede jer se često kasno javljamo liječniku.
Najavio je kako će nova bjelovarska bolnica do kraja iduće godine biti opremljena najmodernijim novim uređajima koji će, kaže Marušić, zasigurno podići kvaliteta zdravstvene zaštite.
Endokrinolog Marin Deškin ukazao je na neke od rizičnih čimbenika za stvaranje kardiovaskularnih bolesti.

– Sve to treba promatrati u sklopu javnozdravstvene akcije koja bi naglasila važnost određenih čimbenika kardiovaskularnog rizika. Cilj svega toga je da nam krvne žile što duže budu zdrave i da kvalitetnije živimo, da pokušamo neželjene događaje poput srčanog infarkta i moždanog udara što je moguće više odgoditi. Najznačajniji čimbenik kardiovaskularnog rizika je arterijska hipertenzija, odnosno neregulirani krvni tlak. Treba naglasiti da se u pravim uvjetima tlak mjeri nakon 15-minutnog sjedenja, odmaranja – naglašava.
Treba obratiti pozornost i na razinu glukoze u krvi, ali ne samo kada je šećer u krvi povišen, već i kada oscilira.
– Oscilacija glikemije je jedan vrlo zaseban čimbenik rizika. Mogu karikirati i reći da je bolje imati glukozu 9 nego malo 5, malo 11. Upravo te oscilacije dovode do promjena na krvnim žilama – poručuje.
Još jedan od čimbenika rizika je lipidogram, odnosno masnoće u krvi.
– Uvijek trebamo imati na umu da ne liječimo brojeve i nalaze, nego pacijenta. Kad netko ima kardiovaskularni rizik, kad je već prebolio infarkt, kad ima dijabetes, hipertenziju, onda liječimo te nalaze puno ranije nego kod nekoga tko je uvjetno rečeno zdrav, tko nema druge bolesti i onda se ne nastupa odmah terapijski intervencijama, tu je još i higijensko-dijetetski režim gdje možemo utjecati na trigliceride značajno, ali na sam LDL kolesterol ograničeno promjenom životnih navika – govori dr. Deškin.
Pojasnio je i kako ljudi mogu utjecati da im masnoće u krvi nemaju povišenu vrijednost.
– Trigliceridi su dosta ovisni o prehrani, znači jako je bitno kad ih vadimo. 12 sati prije uzorkovanja ne smijemo ništa jesti, ali oni su povezani i s drugim poremećajima, s nereguliranim dijabetesom – rekao je te dodao kako se više može utjecati na HDL nego LDL. Potrebno je promijeniti životne navike, a ako to ne pomogne treba koristiti dokazano korisne lijekove.
Ukazao je dr. Deškin i na neravnopravnost i nejednakost u dostupnosti zdravstvene zaštite u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jer svi pacijenti nemaju jednake uvjete zbrinjavanja, ali i na manjak liječnika te velikog opterećenja na hitnom bolničkom prijemu.