Sigurno ste se ponekad zapitali je li moguće ne brinuti o onome što nam slijedi. Odgovor na to pitanje Bjelovarčanima je dala profesorica psihologije Elizabeta Sabljić održavši predavanje „Život (ne) popločen brigama“ u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar.
U knjižnici se govorilo o temi koja nas sve ponekad dotakne, a to su brige koje mogu biti teške i zamorne.
– Govorit ćemo o brigama i o tome kako one utječu na naš život i kako se možemo nositi s njima. Ako brige postanu česte, dominantne i obuhvate velik dio našeg života onda ulazimo u psihička stanja koja su dosta teška i zamorna. Brige znaju biti jako ljepljive i teško ih se riješiti. Uglavnom ljudi kažu nemoj brinuti, ali to baš i ne ide. Danas ćemo govoriti o nekim mehanizmima koji nam mogu da mi kontroliramo brige, a ne brige nas – kaže Elizabeta Sabljić.
Brige su dio našeg postojanja.
– Naš je primarni cilj preživjeti, a onda moramo predviđati i sve moguće opasnosti koje nam prijete. Pa kada ih nemamo trenutno kraj sebe onda razmišljamo o onome što će se dogoditi unaprijed. To je jedan mehanizam koji nam omogućuje pripremu na nove stvari, na sve one opasnosti koje nam prijete, ali ponekad zna toliko zaokupiti ljudski um da postane dominantan način razmišljanja i da živimo u grču i da predviđamo sve moguće katastrofe, a propuštamo zapravo ono lijepo oko sebe – kaže.

Objasnila je i hoćemo li biti uspješniji ako brinemo.
– Zapravo ne. Iako brige to jako često govore zapravo nismo uspješniji jer smo povećano tjeskobni, stalno smo u grču i jedan dio našeg mentalnog kapaciteta, kojeg bismo inače iskoristili na ono u čemu želimo biti uspješni, trošimo na brige – napominje.
Objasnila je i kako se najbolje nositi s brigama.
– Ima puno sitnica koje nam mogu pomoći. Definitivno ne pali: Nemojte brinuti. Potiskivati brige ne pali jer one zapravo onda postaju još snažnije jer naš mozak dobije informaciju kako je to stvarno nešto strašno kada to moraš potiskivati. Zapravo se trebamo prepustiti razmišljanju o njima, pozabaviti se time koje su to misli i prije svega ih tretirati samo kao misli. One su samo rečenice u našim glavama koje nisu najčešće činjenice, nisu 100 % istinite, kao što brige vole reći. Treba se fokusirati na sad i ovdje i uvijek napraviti jedan inventar misli gdje nam jako dobro može koristiti zapisivanje kako bismo mogli razvrstati svoje brige na one koje su nam produktivne. Neke jesu produktivne, ali većina je neproduktivna, odnosno brige koje uglavnom zvuče: A što ako?. S takvim mislima i neproduktivnim brigama zapravo se nosimo tako da probamo vidjeti drugu alternativu ili treću, da pokušamo procijeniti kolika je šansa da se to zaista dogodi, da izvučemo svoje iskustvo do sada, što nam se do sada dogodilo u sličnim situacijama. Istraživanja kažu da se, uglavnom, ne dogodi ono što brige predviđaju – objašnjava.
Naglasila je i koliko je mentalno zdravlje važno.
– O mentalnom zdravlju trebamo voditi računa jednako kao i o fizičkom zdravlju i ono ne smije biti stvar pojedinih dana, tjedana, obilježavanja, predavanja nego kontinuirana briga o tome kako se osjećamo, kako se osjećamo u tijelu jer nam tijelo govori puno o našim emocijama. Trebamo voditi računa o tome kako razmišljamo, je li to za nas funkcionalno i zapravo si priuštiti brigu o sebi. Osim o tjelesnom, moramo voditi i brigu o tome kako se osjećamo i kako je naš psihički status – naglašava.
Predavačica je studij psihologije završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine i od tada je zaposlena kao školska psihologinja i nastavnica psihologije u Gimnaziji Daruvar. Vanjska je suradnica HZZJZ Bjelovarsko-bilogorske županije na preventivnom projektu „Budi svoj“ te provodi psihološko savjetovanje u Poliklinici Arcadia. Voditeljica je Tima za psihološke krizne intervencije Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. U sklopu profesionalnog usavršavanja završila je dva stupnja kognitivno-bihevioralne terapije te uživa u svakoj prilici za daljnje educiranje i učenje. Uz individualni savjetodavni rad važan dio profesionalnog života i veliko zadovoljstvo joj je održavanje predavanja i radionica kojim ljudima želi približiti psihologiju i svu njenu ljepotu, potaknuti razumijevanje sebe i drugih te osvijestiti važnost njegovanja mentalno zdravlje.