Jučer je u Domu kulturu svečano obilježena 70. obljetnica otorinolaringologije u Bjelovaru. Obilježavanju su nazočili brojni gosti te sadašnji i bivši djelatnici odjela. Voditelj Odjela otorinolaringologije primarius Stjepan Grabovac potvrdio je kako na ORL-u danas radi 21 djelatnik od kojih osam liječnika – četiri specijalista i četiri specijalizanta, četiri medicinske sestre prvostupnice sestrinstva, osam srednjih sestara i jedan administrator. Uz to, operacijska i dijagnostička oprema je na zavidnoj razini.
U sklopu obljetnice primarius Stjepan Grabovac je rekao više o 70 godina rada Odjela otorinolaringologije te njenoj povijesti, ali i planiranoj budućnosti.
Uvidom u kirurške protokole vidljivo je da su se neki operacijski zahvati, koji se danas izvode u sklopu otorinolaringologije, obavljali u bjelovarskoj bolnici već dvadesetih godina prošlog stoljeća, kao što je odstranjenje čvora na vratu ili operacija karcinoma donje usne. Zanimljiv je podatak da se na području naše županije vodila evidencija o gluhim osobama od 1887. do 1915., kao i skrb te smještavanje istih u odgovarajuće ustanove.
Pregledavajući stare operacijske protokole kirurško-ginekološkog odjela pronašli su da su u Bjelovarskoj bolnici prve operacije krajnika i trećeg krajnika napravljene 18. srpnja 1953. Operirano je sedam bolesnika, tri pod dijagnozom Hypertrophia anuli lymphatici u „rauš-eterskoj narkozi i četiri pod dg Tonzillitis chr u lokalnoj anesteziji Novocainom. Mora se priznati da je sedam operacija, i u današnje vrijeme kada imamo sve suvremene uređaje, respektabilan broj.

Iste 1953. godine na poziv tadašnjeg ravnatelja, Osječanina primariusa dr. Josipa Jagodića, u Bjelovar iz Osijeka dolazi njegov prijatelj, dr. Josip Mioković, koji je specijalizaciju iz otorinolaringologije obavio na Klinici za bolesti uha, nosa i grla te kirurgiju glave i vrata na tadašnjoj zagrebačkoj „Šalati“.
Njegovim dolaskom, 1953. godine, započeo je s radom Odjel za bolesti uha, nosa i grla kao peta djelatnost tadašnjeg Medicinskog centra Bjelovar. Odjel je bio smješten u sklopu zgrade kirurgije, a potom i zgrade interne medicine. Dr. Mioković obavio je pionirski posao počev od ekipiranja osoblja pa do nabavke instrumentarija od kojeg se neke i danas koriste. Operacijska otorinolaringološka sala postala je sala zajedničkog kirurškoginekološkog odjela koja je do tada korištena za tzv. septične operacije. Prelaskom odjela u zgradu, interne operacijska sala bila je na mjestu današnje endoskopije internog odjela. Osim svakodnevnog ambulantnog rada, utorkom i petkom operirao je svoje pacijente, a operacijska sestra ujedno i instrumentarka i anestetičarka (jer tada nije bilo anesteziologa), ali i asistent dr. Miokoviću bila je Danica Pospiš. Kakav je bio stručnjak govori i činjenica da je obavljao radikalne trepanacije sljepoočne kosti dlijetom i čekićem pod kontrolom oka kod pacijenata s kroničnim upalama uha koje su tada bile dosta česte i teške ponekad s komplikacijama, a ako je došlo do smrtnog ishoda sam je obavljao obdukcije, najčešće uz pomoć sestre Pospiš.

Vršio je operacije „krajnika“ u lokalnoj i „eter“ (rauš)narkozi, operacije iskrivljene nosne pregrade, operacije čeljusnog sinusa i polipa nosa u lokalnoj anesteziji, ezofagoskopije, bronhoskopije, traheotomije te niz drugih operacijskih zahvata.
Dr. Mioković je obavljao neprekidnu danonoćnu pripravnost punih trinaest godina. Tijekom pripravnosti nije imao telefon već su po njega dolazila kola hitne pomoći koja su ga ponekad tražila i dok je bio na kino predstavi, a tada je Bjelovar imao dva kina pa ga nije bilo teško naći. Uz sav rad na odjelu Dr. Mioković je našao vremena za organizaciju sastanka Hrvatskog društva za bolesti uha, nosa i grla 1968. u Bjelovaru na temu „Kronično uho“.
Veliko olakšanje i rasterećenje od posla za Dr. Miokovića nastupilo je 1966. kada je na specijalizaciju primljen Dr. Juraj Piškorić koji je specijalistički ispit položio 1970. godine. Dr. Piškorić, liječnik velikog znanja, nakon umirovljenja Dr. Miokovića 1978. godine postaje šef odjela. Dr. Piškorić je bio odličan dijagnostičar, pravi praktični otorinolaringolog. Tijekom svog 40-godišnjeg rada stekao je znanstvenu titulu magistra medicinskih znanosti i prestižno stručno zvanje primariusa. Ono što ga je posebno krasilo bilo je da je znanje djelom i savjetom nesebično prenosio mlađim liječnicima. Bio je pravi učitelj uvijek spreman na razgovor i zaštitu svih djelatnika odjela.
Kao i Dr. Mioković, i Piškorić ima čast formiranja odjela koji se izgradnjom zgrade „nove“ bolnice 1979. godine u nju useljava 19. lipnja 1979. Na toj lokaciji tzv. nove bolnice odjel se nalazio do 25. prosinca 2023. godine, dakle punih 44 godine, a prva operacija – tonziloadenoidektomija napravljena je na, tada novom odjelu, 26. lipnja 1979. godine. Odjel je imao pet bolesničkih soba, dvije operacijske sale, dvije ambulante, inhalatorij, audiološku dijagnostiku. Novi prostor i oprema zahtijevali su nove ljude. Godine 1979. započinju specijalizaciju dr. Ivan Cikoja, dr. Ivan Ožegović i dr. Walid Quera koji se kao specijalisti vraćaju 1983. do 1984. godine, dok se dr. Walid vratio u svoju zemlju. Godine 1986. dr. Ožegović odlazi u ondašnju Vojnu bolnicu u Zagrebu, danas Kliničku bolnicu Dubrava gdje je radio do umirovljenja.
Preseljenjem, u tada nove prostore, nabavlja se i oprema. Odjel 1985. godine dobiva operacijski mikroskop i opremu za laringomikroskopiju, a operacije tonzila se počinju obavljati u endotrahealnoj anesteziji. Glavna sestra novog odjela bila je vms. Marija Horvat. Dolaskom novih liječnika sa specijalizacije nastupa nova kirurška era u djelatnosti. Rade se operacije koje do tada nisu izvođene. Prva totalna laringektomija zbog karcinoma grla napravljena je 1984. godine. Počinje se s kirurgijom štitne žlijezde, vrata, kirurgijom ličnog živca, mikrokirurgijom uha te drugim novitetima.
Početkom devedesetih godina sada prošlog stoljeća na odjel dolaze dr. Stjepan Grabovac i dr. Vesna Malčić –Dalipi koji postaju specijalisti 1996. i 1998. godine. Na početku vihora rata dr. Cikoja odlazi za ratnog ravnatelja, a glavna sestra odjela Marija Horvat za glavnu sestru bolnice te na mjesto glavne sestre dolazi vms. Božica Starčić. Dr. Grabovac odlazi u rat kao liječnik 105. brigade HV gdje obnaša dužnost zapovjednika sanitetskog voda u činu satnika Hrvatske vojske.
Iako kadrovski prepolovljen i unatoč stalnim uzbunama odjel spremno nastavlja s radom. Tako su se 29. rujna 1991., koji danas slavimo kao dan grada Bjelovara, svi djelatnici odjela spremno odazvali pozivu da dođu na radno mjesto. Pri oslobađanju vojarne, na bolnički krug palo je pet minobacačkih granata i mnoštvo snajperskih metaka pri čemu je s dvije granate pogođen i krov odjela. Na sreću, osim materijalne štete i uništenih vozila nitko od pacijenata i osoblja nije stradao.
Od 1. srpnja do 31. prosinca 1991. godine izvršene su 273 operacije od čega i jedna totalna laringektomija. Odjel prima i ranjenike ORL područja. Prve ratne ozljede glave i vrata zbrinuli su tijekom ljeta 1991. godine kod ranjenika s glinskog područja. Liječnici odjela bili su aktivni dio kirurškog tima bolnice i sudjelovali su u liječenju svih ranjenika s povredama glave i vrata. Prestankom općih opasnosti na području našeg grada odjel se vraća svom mirnodopskom radu. Godine 1992. na odjel se primaju četiri srednje medicinske sestre, a sestra – instrumentarka Vesna Pleskalt završava višu medicinsku školu 1996. godine i postaje glavna sestra odjela. Broj operacija se povećava i zapošljavaju se nove dvije sestre instrumentarke. Godine 1995. odjel organizira stručni sastanak uz sudjelovanje hrvatskog otorinolaringološkog društva na temu „Tumori kože glave i vrata“. Naime, u suradnji s dermatološkim odjelom još 1982. godine počela je s radom ambulanta za Tumore kože koja uspješno radi do današnjeg dana.
Unatoč ratu, na odjelu se prate sve novosti struke. Godine 1993. započinje se s edukacijom iz endoskopske sinusne kirurgije odlaskom na tečaj u Graz kod profesora Stambergera i nabavkom opreme za endoskopsku sinusnu kirurgiju.
Godine 1996., u suradnji s ORL klinikom na Šalati, odjel organizira međunarodni tečaj iz „Funkcijske sinusne kirurgije“ na kojem su uz liječnike iz hrvatske sudjelovali i oni iz Slovenije ,Makedonije i Italije. Velika čast odjelu ukazana je i pozvanim predavanjem liječnika odjela o funkcijskoj endoskopskoj sinusnoj kirurgiji na Prvom hrvatskom rinološkom kongresu održanom u Zagrebu 2010. godine.

Dr. Ljiljana Čujić započinje specijalizaciju 2002. godine, a dr. Grabovac 2006. postaje primarius te 2012. doktor medicinskih znanosti. Stalno se usvajaju nova znanja tako da dr. Malčić-Dalipi, dr. Čujić i dr. Grabovac postaju i subspecijalisti iz audiologije, fonijatrije i plastične kirurgije glave i vrata. Godine 2001. u zasluženu mirovinu odlazi dr. Piškorić, a dr. Ivan Cikoja postaje voditelj odjela koji tu dužnost obnaša do 2014. kada odjel do 2015. godine vodi dr. Vesna Malčić Dalipi. Od 2015. voditelj odjela je dr. Stjepan Grabovac. Odjel je već obilježio jedan veliki rođendan i to 2003. godine na 50. godišnjicu odjela stručnim sastankom Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju.

Godine 2022. preminuo je dr. Piškorić koji je uvijek bio skroman. Kada je već bio u mirovini navraćao je na odjel pozdraviti kolege. I ovom obljetnicom su mu zahvalili na svemu što je učinio za odjel.
Jedan od rutinskih kirurških zahvata, još od 1984., je i totalna laringektomija, odstranjenje grla zbog karcinoma, a 2000. godine postavili su i prvu govornu protezu što je opće prihvaćeni zlatni standard takvih operacija. Bili su na edukaciji u Nizozemskoj, a sve to je vodilo i osnivanju Kluba laringektomiranih osoba Bjelovar 2007. godine koji je jedan od aktivnijih klubova u Zajednici laringektomiranih osoba hrvatske.
Odjel napreduje, dolaze novi liječnici – dr. Iva Planinić Malbašić 2010. godine, dr. Rajko Komlenac 2012., dr. Snežana Vorona 2017., dr. Andreja Strahija i dr. Matej Heštera 2019. Nažalost, dr. Planinić i dr. Komlenac su kao specijalisti napustili OB Bjelovar.
Tako se 18. prosinca 2023. godine, nakon 45 godina boravka u „Novoj bolnici“, odjel seli u prostore novoizgrađene bolničke zgrade. Posebna je to čast jer novoizgrađena bolnica nosi ime Opća bolnica „Dr. Anđelko Višić„ po prvom poginulom liječniku Bjelovarčaninu, jednom od pet liječnika poginulih u Domovinskom ratu koji je poginuo 13. studenog 1991. na pakračkom bojištu spašavajući ranjenike. Na ovaj način njegovo ime i djelo bit će vječno zabilježeno.
Kupljena je nova oprema za dvije ambulante, operacijsku salu, videolaringoskop, ambulantni i operacijski mikroskop – treći koji imaju od 1985. ako ne računaju donacijski iz DDR tijekom rata, zatim nova tiha komora, timpanogram, što će uz ranije kupljeni v-hit test za ispitivanje ravnoteže omogućiti otvaranje nove otoneurološke ambulante. Potom, novi endoskopski stup, brojne optike, operacijski instrumenti kao ligasure koji uz postojeći rezač omogućuje gotovo beskrvne operacije, prije svega na štitnoj žlijezdi, pri čemu tireoidektomija postaje iza tonzilektomije drugi najizvođeniji operacijski postupak. Započinju i BiZact tehniku operacija tonzila što je treći način operiranja krajnika u OB Bjelovar. Tehniku radiofrekvencijske tonzilektomije uveli su još 2017. nakon edukacije u Londonu, a da ju dobro rade svjedoče i brojne kolege koji su taj način operacije krajnika došli učiti u našu bolnicu, posljednji u ožujku ove godine. Operacijski program na novoj lokaciji počeo je 5. siječnja 2024. godine – radiofrekvencijska tonzilektomija. U novu opremu uloženo je 500.000 eura. Na odličnoj opremi mora netko i raditi pa se i dalje se ulaže u radni kadar. U najnovijoj bolnici i odjelu 2024. započinju specijalizaciju dr. Helena Feratović i dr. Jakov Herceg. Cilj je da na odjelu uvijek bude kontinuirano pet liječnika specijalista. Primaju se tehničari za rad u Audiološkoj i otoneurološkoj dijagnostici i nove odjelne sestre.
Kroz ovih 70 godine broj bolesničkih kreveta se smanjivao od 25 na 14 do devet, a prema najnovijoj raspodjeli bolesničkih postelja odjel ima osam akutnih kreveta i šest kreveta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije s prosječnom duljinom ležanja od dva dana, što i odgovara tendenciji liječenja kroz jednodnevnu kirurgiju i dnevnu bolnicu. Rad u poliklinici odvija se kroz tri kompletno opremljene ambulante te ambulante za audiovestibulošku dijagnostiku. Godišnje se na odjelu hospitalizira oko 900 bolesnika. Ambulantno se pregleda oko 18.000 bolesnika, prosječno 60 dnevno i izvede oko 1300 operacija u općoj i lokalnoj anesteziji u dvije operacijske sale.

Liječnici odjela su kroz njegovo postojanje bili aktivni sudionici na brojnim domaćim i stranim kongresima i tečajevima u zemlji i inozemstvu iz područja otorinolaringologije, maksilofacijalne, plastične i endoskopske kirurgije, alergologije i drugih medicinskih struka. Objavili su preko 250 radova u stručnim časopisima. Otorinolaringološki odjel je i nastavna baza za učenike srednje medicinske škole, kao i za studente sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru.
Danas Odjel otorinolaringologije OB „Anđelko Višić“ svojim ljudskim i materijalnim potencijalima predstavlja moderan odjel koji je sposoban odgovoriti većini otorinolaringoloških izazova 21.stoljeća. Da odjel osim bogate prošlosti ima i budućnost svjedoči činjenica da su trenutno četiri liječnika na specijalizaciji iz otorinolaringologije.