U sklopu manifestacije Đurđevo na Bilogori, jutros je održano i Đurđevo u Romskoj kući u Maglenči.
Tradicionalna je to manifestacija u povodu blagdana sv. Juraja koja se svake godine održava kod obitelji Đurđević koja nesebično dijeli svoje znanje o romskoj povijesti, tradiciji, kulturi i običajima.
Brojnim posjetiteljima prva se obratila domaćica koja brine o (barem) tri ćoška Romske kuće, Slađana Đurđević.
– Veseli nas da nakon 23 godine službenog rada imamo ovakav odaziv na našu manifestaciju. Službeno smo registrirani 2001. godine u Bjelovaru. Osnovni cilj je sačuvati tradiciju, jezik i običaje autohtonih hrvatskih Roma – Lovara. Ti Romi imaju tijek boravka na tlu Hrvatske nekih sedam stoljeća. Ova platna koja gledate su jedan od naših projekata, stalna dokumentarno-povijesna izložba o Romima kojom želimo na jednom mjestu objediniti sve što se dosad znalo o Romima, a ujedno neka ovo bude temelj mladima da i dalje istražuju i proučvaju svoju tradiciju i kulturu, da se ponose svojom poviješću, običajima i jezikom jer kažu ako nisi ponosan na prošlost, ne znaš kuda ideš u budućnost – istaknula je.
Veseli Đurđeviće i što su danas imali prilike predstaviti zbirku koja je kruna njihovog dosadašnjeg rada.
– U knjizi koju danas prezentiramo je sažetak svega onoga što smo radili 20-ak godina. Željeli smo da ostane pisani trag svega onoga što se zna i onoga što se skrivalo od većine o Romima kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj – napominje Slađana.
Prisutne je pozdravila i predsjednica Udruge Lovari Emanuela Đurđević.
– Hvala vam što ste opet s nama uz naše tradicionalno obilježavanje Jurjeva, jurjevačkog umivanja i doručka. Želim vam svima blagoslov – kratko je rekla. Tamburaški sastav “Bilogora” odsvirao je potom romsku himnu “Gelem, gelem”, a Slađana je otkrila njenu specifičnost.
– Romi kažu kako je to jedina himna na koju se ne stoji mirno već se pleše, odnosno poneseni ste emocijama jer jedino je to što Romi imaju i tako preživljavaju. Svaki trenutak u životu oni doslovce kroz glazbu ispoljuju i na taj način opstaju jer ako nemate ništa, nemate državu, dom i nikoga tko vas podupire, osuđeni ste na one vlasttie sposobnosti i svojih deset prstiju, dakle isključivo ono što nosite u genima i što ste naučili. Romi su narod koji živi u skladu s prirodom i emocijama, koji ništa drugo ne traže u životu osim malo sreće i radosti i to žele svima – ispričala je Slađana.
Darko Dončević, tajnik Matice hrvatske Ogranka u Bjelovaru i recenzent knjige “Povijest i običaji autohtonih hrvatskih Roma – Lovara” opisao ju je vrlo pitkom, čitkom te punom podataka i informacija.
– Riječ je o jednom vodiču kroz romsku povijest i običaje. Narod, nacija koja nema zapisanu svoju povijest kao da je ni nema, pisana riječ je jako važna. Ovdje se povijest Roma spominje na području Europe, odnosno Hrvatske od 11. stoljeća. Hrvatska povijest je izgorjela u požaru i imamo velikih problema jer nemamo naše pisane povijesti. Danas se povjesničari trude sakupiti mrvice tih informacija i povezati ih u cjelinu kako bismo dobili svoju povijest, i Hrvati i Romi imamo problem sa svojom poviješću. Preporučujem vam toplo da pročitate ovaj vodič, bit će vam vrlo interesantna literatura, a i korisna.
Nadam se da će ovaj vodič prerasti u knjigu. Ovo zaslužuje tvrdi uvez – naglasio je Dončević.
Nasljednik don Steve Đurđevića, koji je cijelu priču pokrenuo još 1978. godine u Bjelovaru, i autor knjige Goran Đurđević svima je poželio sretan Đurđevdan na romskom i hrvatskom jeziku te zahvalio svima na dolasku.
– Ovo što mi radimo je jedna misionarska priča kojom pokušavamo sačuvati povijest i običaje autohtonih hrvatskih Roma koji se pojavljuju u 14. stoljeću i koji su, nažalost, u manjini za razliku od drugih osam skupina u Hrvatskoj koliko nas još ima – kazao je te otkrio kako je krajnji cilj koji žele postići svojim radom, pilot-projekt kulturno-edukacijskog hostela.
– U tom projektu se mi prvenstveno pokušavao bazirati na djecu viših razreda osnovnih i srednjih škola da mogu boraviti ovdje određene dane i ne samo upoznati našu kulturnu baštinu romsku, nego isto tako upoznati ovaj bogat bilogorski kraj sa svim onime što ima i pruža – pojasnio je.
Đurđevu u Romskoj kući nazočio je i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak koji se osvrnuo na fotografiju koja podsjeća na stradanja Roma u prošlosti.
– Ova slika me na ružan način podsjetila na ono zašto se sve ovo mora raditi, pogotovo na današnji dan kada će se obilježiti i komemoracija svim stradalim nedužnim žrtvama u Jasenovcu samo zato što su bili pripadnici nacionalne manjine – prisjetio se.
Srećom, danas je situacija kudikamo drugačija, a Bjelovar se ponosi svojim bogatstvom nacionalnih manjina.
– Mi živimo nacionalne manjine, one su ravnopravni dijelovi našeg društva i ja sam gradonačelnik Grada koji ima 21 od 22 nacionalne manjine i s tim se ponosimo, to ne govorimo samo reda radi, nego to govorimo jer su to naši sugrađani koji zajedno s nama, većinskom zajednicom, grade naš Grad. Svjesni smo da su nacionalne manjine bogatstvo, oni nisu smetnja, već dapače, oni su bogatstvo jer svatko nešto donosi i samo tako društvo može ići naprijed. Zato nam je izuzetno važno da njegujemo tradiciju – poručio je te zahvalio obitelji Đurđević na njihovom trudu i radu na tom tragu.
Kao zajedničku zadaću Hrebak vidi njegu multikulturalnosti, a zbog toga je obećao nastaviti dolaziti na proslavu Đurđeva u Romskoj kući tijekom cijelog svog mandata.
– Smatram da svojom pojavom, ne ja kao Dario Hrebak, nego kao predstavnik jedne jake i snažne institucije kao što je Grad Bjelovar, dajemo i snažnu poruku da institucije stoje iza ovakvih projekata, da znamo koji je naš pravac kretanja u kojem se kreću i Grad i Općina Veliko Trojstvo i Županija i da time dajemo legitimitet svim ovim dobrim stvarima koje vi mukotrpno radite – dodao je te pohvalio podršku Matice hrvatske kao još jedne snažne institucije. Svoj je govor gradonačelnik završio još jednom snažnom porukom, da čovjek čovjeku mora biti prijatelj, a ne neprijatelj.
Načelnik Velikog Trojstva Marko Kutanjac čestitao je obitelji Đurđević na njihovom radu te im na tome zahvalio.
– Ono što me veseli svaki put kad dođem su novi projekti, prošle godine smo imali otvaranje Edukacijske sale, ove godine knjigu što je najvažnije za svaku nacionalnu manjinu, da ste zapisali svoju povijest i da se možete pohvaliti koji su vaši običaji – rekao je.
U programu je sudjelovala i Gordana Marta Matunci, čuvarica bilogorske baštine koja je u bilogorskoj bjelini blagoslovila konja, što je također dio običaja Đurđeva te povela molitvu prije blagovanja jurjevdanskog zajutraka. Na imanju obitelji Đurđević upriličeno je i tradicionalno umivanje u izvorskoj vodi s laticama cvijeća, što je običaj Roma Lovara.
