Empatija. Empatija je sposobnost koju većina nas koristi svakodnevno, no ponekad zaboravimo biti empatični. Upravo je bjelovarsku publiku s empatijom pobliže upoznala Emica Calogjera Rogić koja je održala predavanje i radionicu te predstavila knjigu o empatiji u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar. Dvadesetak zainteresiranih osoba različitih poslovnih usmjerenja s pažnjom je sudjelovalo u približavanju empatije kao supermoći. Sudjelovale su učiteljice, odgojiteljice, bake, djedovi, novinari, umirovljenici, roditelji i mladi. Upravo svi oni, kao i djeca trebaju i mogu naučiti biti empatični.
ŠTO JE EMPATIJA?
Na ovom zanimljivom predavanju publika je naučila što je to empatija, kako djeluje, kako je upotrijebiti u životu, kako naučiti prepoznati emocije, kako biti izvrstan komunikator te na kraju dala odgovor na pitanje – kako postati empatijski junak?
S obzirom na brojna negativna događanja u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj postavlja se pitanje jesmo li sve manje empatični. Važno je naglasiti kako se empatija može razvijati među djecom, mladima, ali i odraslima.
– Empatija je sposobnost proživljavanja i razumijevanja emocija i osjećaja drugih ljudi i njihovih gledišta. Ono što je dobra vijest je da se svi rađamo s određenom količinom empatije i danas se postavlja pitanje jesmo li danas sve manje i manje empatični? Naime, čini nam se da smo s tom otuđenošću koju nam nameću društvene mreže i mediji sve manje empatični. No, dobra vijest je da se empatija može razvijati – naglasila je Emica Calogjera Rogić.
Predavačica je pojasnila kako je moguće razvijati empatiju.
– Empatiju možemo razvijati zbog jedne fantastične sposobnosti našeg mozga, a to je neuroplastičnost. Neuroplastičnost koja nam omogućava da kada slušamo priču da se u mozgu slušatelja aktiviraju isti centri koji su aktivni i u mozgu onoga koji priča priču. Dolazi do zrcaljenja neurona ne neurološke sprege, dakle spajanja mozga s mozgom – pojašnjava.
Potom je predavačica dala nekoliko primjera spomenutog. Primjerice, ako čitate priču o junaku koji se probija kroz nekakvu džunglu možete zamisliti njegov napor. Ako vam netko kaže riječ lavanda tada možete zamisliti njen miris. Na spomen čokoladne torte možemo zamisliti njen okus.
– Kroz jezik možemo osjetiti pokret, dodir, miris te vizualizirati. To je ono što nam omogućuju naša mašta i mozak. Važno je slušati drugu osobu. Empatija znači da obraćamo pozornost na osobu koja nam govori, da gledamo tu osobu, da pazimo što govori, da joj damo dovoljno vremena da kaže to što želi, da je ne prekidamo. Nakon što osoba završi pokažemo joj da smo je doista slušali tako što ćemo zrcaliti njene misli, ponoviti nešto što nam je osoba rekla, postaviti neko pitanje i nećemo žurno nuditi nekakve savjete – dodaje.
EDUKACIJA JE KLJUČ
S obzirom na to da se empatija može razvijati važno ju je promovirati i učiti o njoj kroz edukacije. To je izuzetno važno već od najranije dobi, ali i kod mladih te odraslih jer nas, kako predavačica kaže, empatija čini boljim ljudima.
– Zato što je empatija zaista u temelju svih zakona ljudskih prava koje se temelje upravo na empatiji. Koncept ljudskih prava uređen je internacionalnim zakonima koje provode državne i druge institucije temelje se upravo na empatiji, na prihvaćanju drugih, na razumijevanju drugih, na uvažavanju i poštivanju tuđih prava – pojasnila je Emica Calogjera Rogić.
Najbolji način za razvijanje empatije je čitanje priča i knjiga.
– Kroz priče i knjige se identificiramo s junacima, svijet gledamo s gledišta tih junaka i upravo je to način na koji najbolje možemo pokrenuti vlastitu emociju – kroz osjećanje, doživljavanje i gledanje na svijet s tuđih gledišta. Da biste bili uspješan čovjek morate biti u dodiru s osjećajima drugih ljudi, a empatija nas čini boljim ljudima. Čini nas boljim u rješavanju problema jer smo otvoreni za rješenja, čini nas boljim u kritičkom razmišljanju te nas čini boljim vođama – potvrđuje.
KULTURA EMPATIJE JE TEMELJ ZDRAVIH I SRETNIH DRUŠTAVA
Za razvoj kulture empatije važna je upravo edukacija, a rijetki su ljudi koji nemaju empatiju.
– Ono što nam je važno da bismo razvijali kulturu empatije je razvijane empatijske edukacije. Svi se rađamo tako da već imamo empatiju u sebi. Rijetki su ljudi koji nemaju empatiju, a nazivamo ih psihopatima. Na sreću, nema ih previše, ali nažalost posljedice ponašanja takvih ljudi ostavljaju jako teške tragove u cijeloj zajednici – pojasnila je predavačica uz navođenje primjera tragedije koja se dogodila u prosincu u Osnovnoj školi Prečko kada je 19-godišnjak nožem ozlijedio sedmero ljudi pri čemu je usmrtio jednog učenika.
Koncept empatijske civilizacije je pokušaj da se obuzda nasilna i destruktivna ljudska priroda.
– Zadaća znanosti, umjetnosti i religija je da propagiraju i ostvaruju kulturu empatije – dodaje.
UČENJE DJECE I MLADIH IMENOVANJU EMOCIJA I OSJEĆAJA
S obzirom na to da se može naučiti biti empatičan važno je djecu i mlade od najranije dobi učiti imenovanju emocija i osjećaja. Djeca i mladi često ne znaju opisati kako se osjećaju te roditelji odgojitelji itd. trebaju s njima raditi upravo na učenju imenovanja emocija.
– Definirati i izraziti emociju znači ovladati tom emocijom. To je način kojim postižemo ravnotežu i mir. S djecom radite kao dio obitelji ili kao stručnjaci i znate da im je teško opisati emocije. Obuzdaju ih emocije, ali ih teško verbaliziraju. Naučiti rječnik emocija, koristiti rječnik kojim opisujemo emocije je jako važno za razvijanje emocionalne inteligencije kod djece – naglasila je.
PREDSTAVLJANJE KNJIGE „EMPATIJA – SLUŠANJE SRCEM“
Osim predavanja održano je i predstavljanje knjige „Empatija – slušanje srcem“ autorice Rashmi Sirdeshpande. Ona smatra da je sposobnost proživljavanja i razumijevanja emocija i osjećaja drugih ljudi te njihovih gledišta nešto čemu trebamo podučavati djecu. Šest koraka do toga da čitatelj postane „vrhunski empatijski junak“ počinju s prvim korakom, odnosno prvim poglavljem knjige, u kojem se pojašnjava pojam empatije. Knjiga je namijenjena djeci od devet godina naviše.
Šest koraka do postojanja „vrhunskog empatijskog stručnjaka“
- KORAK: Naučiti što je empatija
- KORAK: Doznati kako empatija djeluje
- KORAK: Upotrijebiti empatiju u životu
- KORAK: Naučiti prepoznati emocije
- KORAK: Biti izvrstan komunikator
- KORAK: Postati vrhunski empatijski junak
Osim ovih šest koraka knjiga sadrži i vodič za odrasle te dodatne izvore, odnosno materijale za preuzimanje koje možete potražiti na POVEZNICI.
RADIONICA I VJEŽBE
Uz predavanje i predstavljanje knjige sudionici su mogli sudjelovati i u nekoliko kratkih vježbi. Jedna od vježbi se sastojala od toga da se publika podijelila u parove te su svi izvukli po jedno pitanje. Potom su svi međusobno u parovima odgovorili na postavljeno pitanje.
Predavačica je uvidjela kako su ljudi koji se prije nisu poznavali bez previše problema ušli u razgovor te potvrdila kako pitanju zapravo potiču kvalitetan razgovor. Stoga je važno drugima postavljati pitanja kako bismo kvalitetno razgovarali te samim time postali empatični.
S djecom se također mogu raditi razne vježbe kao što je, primjerice, emocionalna mapa, izrada empatijskih naočala i slično.
PREDAVAČICA EMICA CALOGJERA ROGIĆ
Gošća Emica Calogjera Rogić, koja je održala prezentaciju knjige, predavanje i radionicu, diplomirala je na Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i magistrirala na Odsjeku za komparativnu književnost na istom fakultetu. Radila je kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u Hrvatskoj i inozemstvu te sveučilišna lektorica za hrvatski jezik i književnost na Sorbonni u Parizu (3 godine), po povratku iz Francuske, zaposlila se u Američkom veleposlanstvu u Zagrebu gdje je održavala nastavu hrvatskoga jezika za američke diplomate. Od 2008. radila je kao izvršna urednica za hrvatski jezik, strane jezike, rječnike, časopise i dječju knjigu u Školskoj knjizi, a danas je glavna urednica u Nakladi Ljevak. Sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije poticanje čitanja. Od lipnja 2022. godine intenzivno se osposobljava za Certificiranu voditeljicu radionica bibliopoetske terapije pri Međunarodnoj federaciji za biblio/poetsku terapiju (International Federation for Biblio/Poetry Therapy – IFBPT), krovnoj instituciji u Sjedinjenim Američkim Državama za obrazovanje i certificiranje bibliopoetskih terapeuta. Članica je britanske udruge Lapidus za terapijsko pisanje i istraživanje terapeutskih praksi. Bila je partnerica prve europske konferencije za biblio/poetsku terapiju održane u listopadu prošle godine u Budimpešti.
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.
Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info
Foto: Bjelovar.info
