S obzirom na to da je posljednjih 30 godina u Hrvatskoj 900 tisuća stanovnika manje, postavlja se pitanje kako tu brojku smanjiti. Predstavljena je i prva Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine kao prvi akt strateškog planiranja vezan za demografske izazove izrađen nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Neki od gradova u Hrvatskoj uveli su sufinanciranje troškova umjetno potpomognute oplodnje za mlade parove koji imaju problema sa začećem. Prema procjenama, u Hrvatskoj je 20 % parova koji se bore s neplodnošću. U Hrvatskoj se putem umjetno potpomognute oplodnje godišnje rodi oko 1.200 djece, a pomoć zatraži 10 tisuća parova. Radi se o skupom i iscrpljujućem postupku što mladim parovima stvara dodatan stres i iznimne financijske troškove. Niže donosimo nekoliko primjera pokušaja poboljšanja demografske slike kroz sufinanciranje troškova umjetno potpomognute oplodnje.
Grad Osijek prvi je od gradova u Hrvatskoj koji je uveo sufinanciranje umjetno potpomognute oplodnje. Za prve dvije godine provođenja (2021. i 2022. godina) osigurali su 132.730 eura, a od početka uvođenja mjere Osijek je zaprimio i odobrio 27 zahtjeva za sufinanciranje.
Gradonačelnik Ploča, Mišo Krstičević, 2022. godine je donio Odluku o sufinanciranju troškova medicinski potpomognute oplodnje za što je bilo osigurano 100.000 kuna. S obzirom na to da se radi o novoj mjeri i da je u Hrvatskoj još uvijek o tome otvoreno ne razgovara grad Ploče tada nije zaprimio niti jedan zahtjev za sufinanciranjem.
Grad Makarska korača istim putem. Godine 2022. uveli su niz demografskih mjera, a jedna od njih je također financijska potpora za medicinski potpomognutu oplodnju za koju su osigurali 19.908 eura te su potvrdili kako su imali dosta upita.
Pomoći mladim parovima odlučio je i Grad Dubrovnik koji je za parove s problemima začeća osigurao 24.486 eura. Demografskoj mjeri pridružio se i Bakar.
Kao prvi otočni grad koji sufinancira medicinsku potpomognutu oplodnju je Stari Grad na Hvaru. Također je 2023. godine Sisak uveo novu zdravstvenu i demografsku mjeru kao potporu parovima kojima je neophodan postupak medicinski potpomognute oplodnje. U ovu grupu gradova pridružili su se još i Umag, Split, Koprivnica kao i neke Općine poput Legrada, Bola, Vladislavaca…
Ove dobre prakse trebale bi biti primjer i ostalim gradovima i općina kako bi se i one uključile u provođenje ovakvih i sličnim demografskih mjera. Hoće li se ovom popisu priključiti gradovi i općine Bjelovarsko-bilogorske županije? Preostaje nam vidjeti.
Foto: Unsplash
