Svjetski dan bicikla, koji se obilježava 3. lipnja, usvojen je 2018. godine rezolucijom Opće skupštine UN-a koja je prepoznala bicikl kao „jednostavno, cjenovno pristupačno, pouzdano i ekološki prihvatljivo održivo prijevozno sredstvo kojim se potiče upravljanje okolišem i zdravljem”.
Tjelesna neaktivnost jedan je od vodećih čimbenika rizika za smrtnost od nezaraznih bolesti. Ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20 % do 30 % povećan rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji se dovoljno kreću. Mnoga su istraživanja posebno proučavala utjecaj hodanja i vožnje biciklom. Među njima se pokazalo da:
– hodanje 30 minuta ili vožnja bicikla 20 minuta većinu dana u tjednu smanjuje rizik od smrtnosti za najmanje 10 %
– aktivno putovanje na posao povezano je s oko 10 postotnim smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti i 30 postotnim smanjenjem rizika od dijabetesa tipa 2 i
– smrtnost povezana s rakom je 30 % niža među biciklistima.
Kako bismo bili zdravi, potrebno je biti tjelesno aktivan barem 30 do 60 minuta svaki dan, a vožnja bicikla idealna je tjelesna aktivnost koja ima izvrstan utjecaj na kardiovaskularni sustav i povećanje tjelesne spremnosti. Bicikliranje također može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja jer snižava razinu stresa i opušta.
Kako bismo bili sigurni tijekom vožnje biciklom, potrebno je znati najčešće rizične faktore koji dovode do nesreća biciklista, a prema publikaciji Svjetski zdravstvene organizacije Cyclist safety: an information resource for decision-makers and practitioners oni su:
Brzina vozila koja dijele ceste s biciklistima
– Prebrza vozila u okruženju s mješovitim prometom predstavljaju velik čimbenik rizika povezan s ozbiljnim ozljedama i smrtonosnim sudarima općenito, a posebno među biciklistima. Kako se prosječna brzina prometa povećava, tako se povećava i vjerojatnost sudara.
Vožnja u alkoholiziranom stanju
– Vožnja u alkoholiziranom stanju među biciklistima i drugim vozačima još je jedan značajan faktor rizika za ozljede i smrt biciklista.
Vožnja bez kacige
– Biciklisti koji ne nose kacigu u trenutku sudara imaju teže ozljede od onih koji nose kacigu.
Važno je napomenuti da učinkovitost biciklističkih kaciga u prevenciji ozljeda glave u sudaru može biti ograničena nepravilnom uporabom – kacige koje leže previsoko na čelu, koje imaju nepravilno postavljene naramenice ili koje se pretjerano pomiču naprijed-natrag, mogu rezultirati većim rizikom od ozljeda glave.
Vožnja bicikla u suprotnom smjeru od prometa i drugi rizični faktori
– Još je jedan čimbenik koji pridonosi sudarima vožnja biciklom u suprotnom smjeru u odnosu na promet.
Nedostatak vidljivosti i nekorištenja svjetala za bicikle
– Slaba vidljivost zbog neodgovarajućeg osvjetljenja glavni je čimbenik rizika povezan s nesrećama biciklista.
Izvor: hzjz.hr
Foto: Canva
