Danas je počelo obilježavanje Dana Veleučilišta u Bjelovaru u povodu čega su planirane brojne aktivnosti i događanja.
Današnji dan bio je namijenjen maturantima za koje je organiziran Dan otvorenih vrata. Brojni učenici završnih razreda srednjih škola došli su upoznati se s VUB-om i saznati kako je studirati te koje su im mogućnosti nakon studija. Veliku pozornost privukle su lutke koje se koriste u praktičnoj nastavi Studija sestrinstva.
Učenici su se tako mogli okušati u vađenju krvi, a prva se na to odvažila Hana Đurkija iz Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar.

– Nisam uspjela iz prve, ali uz malo pomoći sam uspjela. Bilo je zapravo dosta lako jer sam mislila da će biti puno teže, ali samo treba usavršiti tehniku – ispričala nam je Hana koja planira upisati sestrinstvo ili fizioterapiju.
Njena kolegica Nina Puhar također razmišlja o upisu sestrinstva.

– Upis sestrinstva mi je jedna od opcija pa ću vidjeti. Vađenje krvi je bilo vrlo zanimljivo, imam novo iskustvo i uspjela sam iz drugog pokušaja – otkrila je te dodala kako se ne boji igala i vjeruje da bi se mogla baviti time. Svjesna je da će morati nadoknaditi znanja koja učenici koji su završili Medicinsku školu već imaju.
– Moram još puno toga naučiti, ali valjda ću uspjeti. Zanimljiv mi je rad s ljudima i pomaganje ljudima, a mislim da ako odaberem studirati ovdje neću pogriješiti – naglasila je Nina.
Veliku pozornost srednjoškolci su posvetili i studiju Računarstva.
Alen Kreuzer, student 3. godine pojasnio je zanimljiv projekt jednog od kolega.

– Student je napravio vagu na kojoj svojim pokretima možemo igrati igricu. Ako stanemo na prste, senzori to prepoznaju i igrač skoči u igrici. Ako se stane na pete, on sklizne dolje, a mičemo se lijevo ili desno ovisno o tome kako se nagnemo na jednu ili drugu nogu – naveo je.
Zanimljivo je kako se ovaj i slični projekti stvaraju na VUB-u kako bi studenti položili neke od predmeta, što studente veseli.
– To je zanimljivo i puno toga naučimo, imamo i kolokvije, ali više naučimo tako kada uđemo u neki problem i pokušamo ga riješiti – napominje Alen koji bi svima koji imaju interes za računarstvo preporučio da studiraju na VUB-u.
– Svakako bih preporučio drugima da upišu fakultet ovdje, ja sam već na drugoj godini dobio posao stalni i stipendiju. Ako se trude, vjerujem da će im jako dobro doći ovaj fakultet – naglasio je.
Krešimir Markota, asistent na Veleučilištu u Bjelovaru na smjeru Računarstvo ispričao nam je više o VR naočalama s kojima radi u sklopu predmeta Razvoj računalnih igara.

– Osim što na našim predmetima učenici mogu polagati predmete preko projekata gdje odmah stvaraju i praktično znanje, isto tako je moguće i raditi video igre u sklopu virtualne stvarnosti za koje je potreban set s naočalama i senzorima s kojima možemo podesiti prostor oko nas gdje onda u virtualnoj stvarnosti možemo reagirati pomoću tih senzora. Od senzora imamo i joysticke koji nam pomažu da u virtualnoj stvarnosti možemo upravljati sa stvarima ili ih rotirati ili već što od nas sama igra traži – rekao je.
Upitali smo ga i kako budući studenti reagiraju kada prvi puta stave VR naočale.
– Obično su na početku iznenađeni jer kad stavite naočale stvarno se može dogoditi osjećaj kao da ste u drugom svijetu, drugačija je percepcija i može doći do gubitka ravnoteže ako se ne pazi, ali inače je studentima to zanimljivo i imaju pozitivne reakcije – otkriva.
Na Danima otvorenih vrata studente je usmjeravao i prodekan Zoran Vrhovski s kojim smo porazgovarali o brojnim studentskim projektima od kojih su neki već u upotrebi, poput aplikacije za izradu poslovnih planova.
– Prvi projekt koji je u upotrebi je izrađen u Studentskom inkubatoru, a nastao je u suradnji s Ekonomskom školom Bjelovar. Taj projekt je trenutno instaliran u 150 razreda ekonomske srednje škole u Hrvatskoj, ima 1500 korisnika i mislim da u 30-ak srednjih škola. Ljudi kroz našu aplikaciju izrađuju poslovne planove i sve ono što je potrebno za poslovanje neke tvrtke – naveo je.
VUB se može pohvaliti raznim strojevima koji su vrlo korisni studentima u stjecanju novih znanja i vještina.
– Imamo industrijskog robota, nekoliko 3D printera, laser za izrezivanje različitih oblika, naši studenti modeliraju i rade na različitim strojevima – kaže Vrhovski.
Odlična je vijest da je zapošljivost svih smjerova VUB-a gotovo stopostotna.
– Prema zadnjem istraživanju koje smo napravili, 100 posto redovitih studenata je zaposleno, a 97,1 posto je ukupna zapošljivost naših studenata s Veleučilišta, sa svih smjerova – istaknuo je.
Studenti često već na trećoj godini nalaze posao, što i nije čudno ako znamo da je riječ uglavnom o deficitarnim zanimanjima.
– Kad bismo imali duplo više studenata, i dalje bi bili u deficitu tih kadrova zato što je u Bjelovaru IT sektor jako narastao u zadnje vrijeme i svi su odmah zaposleni – navodi Vrhovski te dodaje kako na Veleučilištu trenutno studira 750 studenata.
Vrlo je popularna i studentska razmjena.
– Uz nastavu, imamo i različite izvannastavne aktivnosti, a jedna od njih je i Erasmus, naši studenti su već studirali po cijeloj Europi, izuzetno velik broj njih. Dolaze kroz Erasmus strani studenti i kod nas, trenutno su kod nas dvije studentice iz Francuske, a nedavno je završio svoju mobilnost student iz Turske koji je kod nas položio pet predmeta i obranio završni rad na Mehatronici – otkrio je.
Branimir Frčko i Martin Cindrić, studenti 3. godine Računarstva predstavili su svoj zajednički projekt s kojim su položili predmet Web programiranje.

– Mi smo zajedno napravili projekt Smart Parking iz razloga što je u Bjelovaru velik problem parkiranja, pogotovo četvrtkom. Razmišljali smo kako napraviti nešto da to promijenimo i tako smo došli na ideju da napravimo pametan parking u kojem bi mi u stvarnom vremenu mogli vidjeti gdje ima slobodnih parkirnih mjesta na aplikaciji u mobitelu. Vi upišete adresu na kojoj želite parkirati, aplikacija vas dovede do tamo i uputi vas gdje imate parking i koliko slobodnih mjesta ima. Aplikacija u stvarnom vremenu prikazuje slobodna i zauzeta mjesta i sve to radi AI. Kamera detektira automobile i na temelju tih piksela koji se mijenjaju znamo je li površina zauzeta ili nije – pojasnio je Branimir.