Udruga oboljelih od plućne hipertenzije “Plava krila” iz Zagreba, sportska Udruga “Argo” te Udruga osoba s intelektualnim teškoćama “OSIT” iz Bjelovara jučer su na Boriku u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja proveli pokaznu vježbu ponašanja u kriznim situacijama. Članovi udruga tom su prilikom mogli vidjeti kako postupiti u kriznim situacijama te kako pružiti prvu pomoć unesrećenima.
Cilj je ove pokazne vježbe kod osoba s intelektualnim teškoćama i osoba s invaliditetom steći osjećaj povjerenja u službe koje su zadužene za pružanje pomoći i spašavanje u kriznim situacijama te razvoj empatije i pravilnog pristupa u komunikaciji osoba zaduženih za spašavanje prema osobama s teškoćama. Iskustva sudionika su veoma pozitivna.
– Meni je bilo dobro, mogla bih nekom pomoći. Volimo takve vježbe. Mogla bih pomoći, donijeti čašu vode, primiti ga za ruku i utješiti ga dok ne dođe pomoć, govori članica Udruge “OSIT” Sanja Bohaček koja zna da u hitnom slučaju najprije treba nazvati broj 112.
Tajnik Udruge Mario Blaha ispričao je više o ovom hvalevrijednom projektu.
– Ovo je jedna od važnih programskih aktivnosti, to je dio projekta Europskog socijalnog fonda koji provodimo zajedno s udrugom “Argo” iz Bjelovara i Udrugom oboljelih od plućne hipertenzije “Plava krila” iz Zagreba. Ovo je bila pokazna vježba ponašanja osoba s invaliditetom i osoba s intelektualnim teškoćama u kriznim situacijama. Svjedoci smo potresa i poplava, raznih neočekivanih prirodnih nepogoda i nikad nitko nije radio tip obuke kako se te osobe trebaju ponašati u tim situacijama. Upravo zbog toga mi smo osmislili taj projekt s našim partnerima, rekao je Blaha.
Ovom se vježbom željelo vidjeti kako će osobe s teškoćama reagirati na službu spašavanja, a ujedno i kako će služba spašavanja pristupiti osobama s teškoćama.
Tomislav Smrček Čonč iz Argonauta naglasio je kako izvan sezone veslanja i ronjenja uvijek rado pomažu drugima.
– Imamo višegodišnju suradnju s bjelovarskom udrugom “OSIT”, a 2020. godine surađivali smo i s “Plavim krilima” tako da smo sad spojili sve tri udruge zajedno, izjavio je.
Siniša Atlija, pročelnik HGSS-ove stanice Bjelovar otkrio je kako trenutno imaju 27 članova i redovito rade na edukacijama sa školama. Današnje iskustvo ipak je bilo posebno.
– Ovdje smo malo trenirali potragu za izgubljenom osobom u šumi ili na bilo kojem nepristupačnom terenu i druga situacija je bila uganuće prilikom kretanja. Drago nam je da smo pomogli i nadam se da smo ih uspjeli educirati kako se ponašati u kriznim situacijama, poručio je.
Naveo je i koje su najčešće intervencije bjelovarske stanice HGSS-a.
– Na našem području uglavnom se rade potrage za nestalim ljudima, iako pomažemo i drugim stanicama na drugim tehničkim spašavanjima, a imamo i dežurstva u nacionalnim parkovima, to nam je redovna aktivnost. Naravno, imamo i stalne pripreme i vježbe, naglasio je Atlija te dodao da njihov rad lokalna zajednica sve više prepoznaje, što pozitivno utječe i na proračun pa opreme trenutno imaju dovoljno.
Predsjednica Udruge “Plava krila” Zdenka Bradač također je rekla više o zajedničkom projektu triju udruga.
– Udruga “Plava krila” zajedno sa sportskom udrugom “Argo” i Udrugom “OSIT” iz Bjelovara radi na projektu pod nazivom “Činimo više, dišimo zajedno” koji se u osnovi odnosi na jačanje kapaciteta udruge i u sklopu toga smo imali ovu divnu akciju s HGSS-om, kazala je te pojasnila kakva je bolest plućna hipertenzija.
– Plućna hipertenzija je rijetka bolest, nema nas puno, okupljamo oboljele i članove njihove obitelji. Cilj nam je da se o plućnoj hipertenziji progovara što više i da postane dijagnoza koja će ljudima biti poznata i da se ljudi više upute u to kako oboljeli žive i koji su njihovi najveći problemi, ističe Bradač.
Simptomi plućne hipertenzije uključuju poteškoće prilikom disanja, a u stadiju kad bolest već napreduje dolazi i do poteškoća u osnovnim životnim aktivnostima poput usisavanja, pranja suđa, penjanja po stepenicama i slično. Bolest je neizlječiva, no lijekovima koji su dostupni pacijentima u Hrvatskoj može se držati pod kontrolom. Bradač napominje kako u Hrvatskoj ima oko 450 oboljelih, a bolest se može pojaviti u bilo kojem dobu života.
