U razdoblju od 2021. do 2024. hrvatski su gradovi u obrazovanje uložili 5,8 milijardi eura, pokazuje analiza podataka Ministarstva financija. Po sveukupnom indeksu ulaganja, koji kombinira izdvajanja po stanovniku i udio u gradskom proračunu, najviše se istaknuo Pazin, dok je, gledano po rastu ulaganja u odnosu na početak mandata, apsolutni rekorder grad Nin koji je povećao izdvajanja za čak 876 posto.
Dok se na državnoj razini trenutačno vodi štrajk kojim prosvjetni djelatnici traže bolje plaće i radne uvjete, podaci s lokalne razine pokazuju da su gradovi u protekle četiri godine značajno povećali svoja ulaganja u obrazovanje. Iako nisu odgovorni za plaće nastavnika ni za kurikularne politike, gradovi kroz infrastrukturne projekte, nabavu opreme i dodatne usluge stvaraju uvjete koji uvelike određuju kvalitetu svakodnevnog obrazovanja.
Unutar razdoblja od 2021. do 2024. godine, hrvatski gradovi su za obrazovanje ukupno izdvojili 5,8 milijardi eura, a iz godine u godinu vidljiv je trend povećanja – 2021. za obrazovanje gradovi su ukupno izdvojili 1,2 milijarde eura, 2022. 1,3 milijarde, 2023. 1,5 milijardi, a u prošloj godini ta se brojka popela na 1,9 milijardi eura. U četiri godine ovu stavku je za više od 10 posto povećalo čak 120 gradova, njih 94 za preko 50 posto, 30 gradova izdvajanja za obrazovanje je povećalo za preko 100 posto, 12 za preko 200 posto, a dva – Nin i Vrlika za preko 800 posto!
Gledajući ukupno, kroz skupni indeks (objedinjeno izdvajanje per capita i udio u proračunu), najjači gradovi po izdvajanju za obrazovanje su Pazin koji s izdvojenih 4.884,16 eura po stanovniku i udjelu u proračunu od 54,2 posto daleko prednjači, a za obrazovanje je u ovom razdoblju ukupno izdvojio 40.4335.993 eura, Čakovec s izdvajanjem od 2.745,58 eura per capita i udjelom od 52,2 posto te ukupno izdvojenih 74.465.644 eura, treći je Vukovar koji je po stanovniku dao 2.866,90 eura dok mu udio za obrazovanje u gradskom budžetu iznosi 45,9 posto, a izdvajanje unutar razdoblja od 2021. do 2024. godine 66.440.386 eura. Listu deset najboljih čine još Vrbovec, koji je za obrazovanje u protekle četiri godine izdvojio 33.222.404 eura, Poreč, (ukupno 53.840.222), Koprivnica (71.305.857), Rovinj, (40.537.800), Labin, (28.513.818) Slavonski Brod (105.838.531) i Križevci (39.348.525), čija se izdvajanja per capita kreću u rasponu od 2.076,55 do 2.559,31 euro, a udio iznosi od 46,9 do 50,3 posto proračuna. Dakle, tri grada, Pazin, Čakovec i Vrbovec za obrazovanje su izdvojili više od polovice vlastitog proračuna.
Najveći skok i povećanje izdvajanja za obrazovanje u zadnje četiri godine ostvario je Nin. Konkretnije sa 132.548 eura napredovao je do 1.293.885 eura usmjerenih u ove svrhe, što je rast od preko 876 posto. Potom slijedi Vrlika s uvećanjem od 826,22 posto (sa 105.080 na 973.264), treća je Čazma sa skokom od 640,20 posto (2021. izdvojila je 656.899, a 2024. 4.862.344 eura). Niz nastavljaju Grubišno Polje (uvećanje 2.523.755 eura), Benkovac (1.294.315 eura više), Garešnica (4.794.565), Ivanec (3.764.496), Slunj (2.056.434.), Ludbreg (2.431.855) i Zlatar (985.323) koji se mogu pohvaliti trendom povećanja izdvojenih sredstava od 235,59 do 492,41 posto.
Grad Zagreb se ne uvrštava u top 10 zbog njegove veličine, posebnog statusa i administrativnih kapaciteta, zbog čega se ne može u tom kontekstu uspoređivati s drugim hrvatskim gradovima.
Izvor: gradonacelnik.hr
Foto: Freepik
