Ususret Danu mimoza – Nacionalnom danu protiv raka maternica (koji se obilježava 27. siječnja) i Europskom tjednu prevencije raka vrata maternice (koji se obilježava od 22. do 28. siječnja) istražili smo više o najčešćem uzročniku raka vrata maternice humanim papiloma virusom – HPV-om koji uzrokuje i brojne druge zdravstvene probleme, a pogađa oba spola.
Antina Dadić, specijalist školske i adolescentne medicine koja radi u Zavodu za javno zdravstvo u službi za školsku medicinu BBŽ dotaknula se cijepljena protiv HPV-a.
– Cjepivo je svakako korisno, a u Hrvatskoj je prisutno od 2007. godine. Tih prvih godina nije postojala nacionalna preporuka nego se na lokalno razini određivalo kome je cjepivo besplatno. Godinama su ti postoci procijepljenosti bili jako niski. Od 2015. je nacionalna preporuka da je cjepivo dobrovoljno preporučljivo za sve učenike osmih razreda i od tada ih intenzivno pozivamo, u sklopu sistematskog pregleda. Trenutno imamo devetvalentno cjepivo i ono je prisutno do 2017. godine – objašnjava.
Osmaše cijepe u sklopu sistematskog pregleda gdje u prvom polugodištu dobiju poziv za sistematski i za cijepljenje. Postotak procijepljenosti polako raste.
– Na sistematski dođu s roditeljima i uz redovno cijepljenje prema kalendaru ponudi im se i HPV cijepljene. Mi smo kao županija imali dosta niske procijepljenosti i to 2017./2018. 0 %, a polako nam raste taj postotak. Prošle školske godine se 37 % osmaša cijepilo. Ove školske godine prvu dozu je primilo 47 % osmaša, nekakvih 55 % djevojčica, a 45 % dječaka. Očekujem da će broj biti nešto i veći zato što se dio osmaša nije odazvao na cijepljenje, odnosno sistematski zbog nekih određenih razloga. Oni će biti naknadno pregledani i bit će im ponuđeno cijepljenje. Druga doza će ići za 6 mjeseci – napominje.
Od prošle godine na nacionalnoj razini i uz preporuku stručnih društava cijepljenje se nudi učenicima već od petog razreda osnovne škole. Također, svake treće subote u mjesecu mladi od 15 do 25 godine mogu se bez naručivanja cijepiti.
– Mi smo na razini županije poslali poziv svim školama da to proslijede roditeljima pa da se mogu odazvati na cijepljenje. Moram priznati da je u tim skupinama procijepljenost jako niska, nekih 5 %. No, vjerujem da će i to polako rasti. S obzirom na to da smo u županiji imali dosta niske rezultate godinama kao Zavod smo odlučili pružiti priliku ponovno onima koji su propustili to službeno pozivanje tako da svaku treću subotu u mjesecu od 9 do 12 sati organiziramo cijepljenje za mlade od 15 do 25 godina. Dakle, imamo dane otvorenih vrata, nije potrebna najava niti naručivanje. Maloljetni moraju doći u pratnji jednog roditelja – dodaje.
Kod cijepljenja nikada nije 100 % zaštićenost već je zaštićenost u najtežim oblicima bolesti.
– U trenutku kada vi cijepite dijete od 16, 17 godina ono je možda već bilo u nekakvim spolnim odnosima, već je možda bilo inficirano HPV-om i vi ga onda tim cjepivom niste zaštitili. Jeste ih zaštitili od nekih serotipova, ali HPV-a ima 200 serotipova, a cjepivo ima 9. To su 9 najčešćih, oni koji imaju potencijal uzrokovati karcinom. Nisu 100 % zaštićeni – govori.
Potrebno je odlaziti i na redovite ginekološke preglede kako bi se, potencijalne, promjene uočile na vrijeme.
– Mi uvijek kažemo djevojkama da je unatoč tome što se cijepe potrebno da odlaze na redovite PAPA testove kako bi se u slučaju postojećih promjena na cerviksu one rano otkrile i mogle uspješno liječiti – upozorava.
HPV virusom mogu se zaraziti i žene i muškarci.
– HPV, osim karcinoma cerviksa, uzrokuje i promjene anogenitalne regije, od samih bradavica do nekakvih karcinoma penisa, anusa. Dakle, svi oni oblici spolnog kontakta su oblici kojima se može prenijeti HPV pa uzrokovati nekakve promjene. Prije je postojala teza da su muškarci prenosioci, a da žene obolijevaju. Prenose i muškarci i žene. Riječ je o virusu koji se, jednostavno, spolnim kontaktom prenese. To je najčešća virusna spolno-prenosiva bolest tako da treba cijepiti i dječake i djevojčice. Imali smo čak situacija kada je u nekim situacijama omjer dječaka i djevojčica bio više na stranu dječaka. I nama je bilo neobično jer još uvijek je svijest da obolijevaju samo žene – naglašava.
Antina Dadić napominje kako je svijest roditelja o cijepljenju protiv HPV-a sve veća te da se ne treba bojati nuspojava.
– Drago nam je da je svijest roditelja već visoka, dobro su informirani i sve se manje boje cijepljenja te je odaziv sve veći. Kao i kod svih cijepljenja tako i kod HPV-a postoje nuspojave. Najčešća nuspojava je nekakva lokalna reakcija, bol u ruci dan do dva, nekakvo crvenilo i otok, moguća pojava temperature i ono što kod ovog cijepljenja imamo prijavljeno su glavobolje te otok limfnih čvorova u pazusima. Riječ je o rijetkim prijavama nuspojava. Bojazni nema. Omjer nekakvog rizika i koristi je daleko u stranu samog cijepljenja – potvrđuje.
Doktorica Željka Modrić Nikolić, specijalistica ginekologije i opstetricije koja radi u bjelovarskoj bolnici objasnila je zašto potiču na cijepljenje protiv HPV-a u najranijim dobnim skupinama.
– S obzirom na to da je kod nas od 2016. uvedeno cijepljenje protiv HPV-a u nacionalni program nastojimo educirati i na vrijeme obavijestiti jer je cijepljenje efikasno. Rezultat koji želimo postići cijepljenjem postiže se ako se procijepi prije same infekcije HPV virusom zato potičemo cijepljenje u ovim ranijim dobnim skupinama. Ne možemo dovoljno naglasiti da mi u ovom slučaju imamo lijek protiv raka. Desetljećima se nastoji pronaći taj lijek, a mi ga ovdje imamo i zaista je važno da maknemo skepticizam oko cijepljenja, a posebice cijepljenja protiv HPV-a. Ako se na vrijeme procijepimo, a to je i cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se do 15 godine procijepi 90 % populacije do 2030. godine, onda ćemo moći pričati o ovom karcinomu kao raritetnom slučaju, a ne kao o javnozdravstvenom problemu – napominje.
Protiv HPV-a moguće se cijepiti do 45 godine života.
– A što se tiče procijepljenosti mi uvijek govorimo da nije kasno jer je kod nas do 25 godine cjepivo besplatno, a i kasnije. Znači, ono je registrirano do 45 godine, zašto se ne bi se dalo na osobni izbor ako se netko želi pocijepiti. Tako da trebamo malo to educirati na nekom višem nivou i kažem da se to makne taj skepticizam oko tog cijepljenja. Bez HPV infekcija nema ni karcinoma – naglašava.
HPV infekciju svakako je važno izbjeći cijepljenjem, a preporučuje se i odlazak na redovne ginekološke preglede.
– Kod HPV-a imamo nisko rizične i visokorizične tipove, ali svima je zajedničko da imaju u nazivu rizični. Kada se vi zarazite HPV virusom pod rizikom ste od benignih promjena u vidu bradavica, koje opet treba te tretirati do ovih premalignih lezija koja želimo na vrijeme uočiti, da ne dođemo do ove karcinomske priče. Kada jednom dobijete karcinom, vi s tom dijagnozom živite do kraja. Tako da znači, ovi redovni ginekološki pregledi su svakako poželjni. Ono što je sad možda dodatno za istaknuti je da zbog ove reorganizacije tih nacionalnih provjera na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije koja je započeta 2020. godine, možda sada neće sve žene dobiti ove redovne pozive, koje su ih potaknuli da se jave na preglede. Tako da apeliram da svejedno odu, ako je prošlo više od 3 godine od zadnjih ginekološkog pregleda da se jave, da na vrijeme uočimo promjene koje onda možemo i na vrijeme detektirati – apelira.
Od karcinoma vrata maternice sve više obolijevaju mlade žene.
– Kod karcinoma vrata maternice je u tome i problem. Po brojkama kada stavite na papir u Hrvatskoj 300 oboljeli i to možda ne zvuči puno naspram ostale karcinomske statistike, ali on pogađa dobnu populaciju najviše između 35 i 55 godine. Znači, to su žene u puno i reproduktivnoj i radnoj snazi. Znači, vi kada izgubite tu dobnu skupinu, odnosno, kada imate oboljele iz te dobne skupine, vi ste na velikom gubitku. Ne samo kao čovjek, nego i kao zdravstveni djelatnik te je za gospodarski sustav to jedan veliki udarac. Svaki slučaj na vrijeme preveniran ima veliko značenje. U ovom slučaju mi zaista imamo lijek protiv ovog karcinoma. Ja se nadam da kada me jednog dana budete pitali s mojih 60 godina da, možda, ne budemo više morali pričati ni o kakvim brojkama, niti da rak karcinoma vrata maternice je na trećem mjestu po zastupljenosti niti na četvrtom. Znači njega više ne bi trebalo biti – govori za kraj.
